Sedmična analiza 66: Politika SAD prema Kini

Analiza prof.dr. Murata Yešiltaša, direktora za sigurnosna istraživanja idejne organizacije SETA

1613211
Sedmična analiza 66: Politika SAD prema Kini

Smatrajući Kinu najvažnijim strateškim suparnikom, SAD su svjesni da je američka nadmoć suočena s izazovom orijentiranim na Kinu. Međutim, postoje važna pitanja o tome kako će se primijeniti strategija "azijskog pivota", koja je osnovana u razdoblju Obame i primijenjena u praksi kako bi se uravnotežila Kina. Može se vidjeti da administracija Bidena nastavlja ograničavati i uravnotežiti Kinu kao strateški cilj, ali je vidno da će postojati razlike u metodama ove strategije. Posjete Bilinkena i Austina Japanu i Južnoj Koreji i Austinove posete Indiji bili su najistaknutiji su koraci koje je trebalo poduzeti prema Kini. Prvi cilj je izgradnja čvrste političke veze za jačanje tradicionalnih veza sa saveznicima. Zatim, da ekonomski i vojno ojačaju ovu demokratsku i političku kariku  protiv kineskog geopolitičkog i vojnog razvoja.

Jezik koji Blinken koristi u Japanu pokazuje da administracija Bidena misli da Kina nije samo ekonomska i vojna prijetnja, već i prijetnja liberalnom poretku usredotočenom na norme. Nova administracija, koja je više usmjerena na Kinu u područjima kao što su demokratija, ljudska prava i vladavina zakona, također je svjesna da će ovo pitanje predstavljati natjecanje u pogledu budućnosti međunarodnog poretka.

Drugi cilj administracije Bidena u kontekstu promjene međunarodnog poretka, koja pokušava stvoriti globalni front protiv Kine, jest napraviti geopolitičku prilagodbu u zapadnom krilu kako bi popravila tradicionalni sistem saveza. U ovom trenutku, među Bajdenovim prioritetima je uklanjanje štete koju je nanijela Trumpova era u transatlantskim vezama i brzo zatvaranje pukotina prije nego što se pretvore u duboke geopolitičke razdore.

Ovaj pristup postao je jasniji u Briselu, gdje je Blinken otišao povodom  NATO-ovog ministarskog sastanka. Administracija Bidena ovdje ima dva cilja. Prvi je redefinicija NATO-ove strateške misije, koja funkcionira kao najvažniji stub transatlantskog geopolitičkog bloka. NATO se smatra sistemom saveza koji treba popraviti kao prioritet za Bidenovu administraciju.

Naglašavajući da savez nije samo odbrambena i sigurnosna organizacija, Blinken je istakao NATO identitet u Briselu. Još važnije, odnos NATO-a prema Kini jedna je od tema o kojima se najviše govori u transatlantskom geopolitičkom centru. Izjavljujući da su u fazi "razumijevanja Kine" kao organizacije, generalni sekretar Stoltenberg je počeo, vezano za Kinu, češće koristiti izraz "prijetnja”. Zapravo, na sastanku visokog predstavnika EU Borrella s Blinkenom, vidi se da se ovaj pristup pretvorio u ponavljajući diskurs.

Znajući da postoje mogućnosti za suradnju s Kinom, Evropa je također svjesna da je ovo postalo strateški izazov. Zato se Bajdenu čini da je NATO najtvrđi stub u novom transatlantskom angažmanu koji će se graditi protiv Rusije i Kine.

Drugi cilj Bidenove administracije je popraviti usitnjenu strukturu zapadnog geopolitičkog fronta na transatlantskoj osi. Pored Blinken-a, koji je prisustvovao NATO-ovom ministarskom samitu, Biden-ovo učešće na samitu lidera EU putem video konferencija na daljinu, skretanje pažnje na Kinu i Rusiju predstavlja prilagodjavanje Europi.

Koliko god da je je Blinken izjavio da Evropi nisu ponudili kompromis u borbi SAD-a protiv Kine u smislu "s nama ili s njima", iz svega se može zaključiti se da će Evropu postepeno prisiliti na izbor u vezi s Kinom. Jedna od briga koja oblikuje novu politiku strateške autonomije koju EU pokušava provesti ovih dana je i Kina. Iz tog razloga je riječ o Evropi koja će reći “da” liderstvu SAD-a kako bi stvorila strateški integritet protiv Kine,  

 



Povezane vesti