Sedmična analiza 72 - Političke promjene na Bliskom istoku

Analiza analitičara idejne organizacije SETA Can Acuna.

1657344
Sedmična analiza 72 - Političke promjene na Bliskom istoku

Promjena vlasti u SAD-a ozbiljno se odrazila na Bliski istok. Posebno prestolonasljednici koji su izgubili bezrezervnu podršku Trumpa započeli su sa revizijom postojećih političkih pozicija. SAD su ponovo započele pregovore o nuklearnom programu sa Iranom što je izazvalo oštre reakcije i provokacije Izraela. Turska je u ovom periodu uložila napore za povećanje svojih interesa u novom periodu. 

Bliski istok je jedna od najdinamičnijih regija na svijetu. U regiji više možemo govoriti o konstantnom haosu umjesto stabilnosti. Nažalost Bliski istok je regija u kojoj stalno vladaju sukobi i konstantna borba za vlast. Ovdje većinom govorimo o haosu i sukobima koji se odvijaju pod kontrolom vanjskih sila. Koliko god Turska nije zemlja koja se nalazi na Bliskom istoku direktno je pod uticajem razvoja u ovoj regiji. S tim u vezi nakon promjene vlasti u SAD-a došlo je do ozbiljnog dinamizma i aktivnosti na reviziji regionalne politike. Ali ovdje može doći i do pozitivnijeg uticaja. Na jednoj strani pokretanje pregovora sa Iranom u vezi nuklearnog programa, a na drugoj smanjenje apsolutne podrške prijašnjeg predsjednika Trumpa prestolonasljednicima Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata u potpunosti je poljuljalo ravnoteže u regiji.

U Izraelu i zaljevskim zemljama došlo je do ozbiljne zabrinutosti. Ali trenutno ulažu napore kako bi drugačije odgovorili na ove razvoje. Izrael sa koracima koje čini želi da spriječi smanjenje napetosti između SAD-a i Irana i direktno napada na Iran sa svojih teritorija i preko postrojbi koje se nalaze u Siriji. Isto tako u perzijskom zaljevu i crvenom moru obje zemlje napadaju na brodove druge zemlje. Ali Iran je do sada izbjegavao da se upusti u potpunu eskalaciju sukoba sa Izraelom koji to na sve načine pokušava da izazove.

Zaljevske zemlje su uvidjele da više ne mogu računati na bezuslovnu podršku iz perioda Trumpa i pokrenule su aktivnosti za reviziju svojih politika. Prvo su odustale od politike blokade Katara i započele su proces normalizacije odnosa sa ovom zemljom. Zabilježeno je ulaganje napora za normalizaciju odnosa sa Turskom. I ako još nema konkretnih koraka po tom pitanju ostvareno je više inicijative u tom pravcu.

Isto tako vidimo da je i Turska kao jedna od najvažnijih zemalja u regiji uložila napore za normalizaciju i reviziju odnosa sa zemljama u regiji. Zemlje koje su u periodu Trumpa zauzele stav protiv Turske sada su učinile brojne korake za normalizaciju odnosa. Telefonski razgovori predsjednika Turske Recep Tayyip Erdogana sa predsjednikom Saudijske Arabije Selman bin Abdulazizom predstavljaju konkretne primjere ovih razvoja dok se najvažniji razvoji dešavaju u odnosima sa Egiptom. Jedna visoka delegacija iz Turske ostvarila je višednevne kontakte u Kairu gdje je bilo razgovora o postizanju dogovora zasnovanog na koristima i interesima dvije zemlje. Naravno proces političkog rješenja u Libiji pozitivno se odrazio i na odnose dvije zemlje.

Kada pogledamo na sve ove razvoje jasno je da se nalazimo u novom procesu koji će uticati na političke pozicije zemalja na Bliskom istoku. Sve zemlja na jedan ili drugi način će izmijeniti postojeće stavove. Možemo vidjeti da se za izvjesno vrijeme obustave posrednički ratovi i sukobi između strana. Ali ovdje će koraci koje će učiniti Izrael i Iran biti od velike važnosti. Jer direktni sukob ove dvije zemlje može se u potpunosti proširiti na cijelu regiju. Što se tiče Turske možemo reći da će ona nastaviti sa operacijama protiv terorističkih organizacija u Iraku i Siriji.



Povezane vijesti