Društveni mediji?

Analiza dekana Fakulteta političkih znanosti na svučilištu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula.

Društveni mediji?

Tjedna Analiza 34/2019

Društveni mediji?

 

U današnjem vremenu intenzivno smo suočeni s fenomenom zvanim društvene medije. O rezultatima društvenih medija, na kojima ljudi svakodnevno provode sate, uveliko se raspravlja i diskutuje. Za neke su društveni mediji hobbitijsko okruženje ili drugim riječima anarhija. Za neke je Lockeyen prirodno stanje. Sve je slobodno i svi sretni, ali se nalazimo u okruženju koje se treba urediti.

Kako trebamo analizirati socijalne mreže? Ono što trebamo prvo reći je da društvene mreže teku svojim tokom bez obzira da li ih mi analiziramo ili ne. No, sve to ne predstavlja prepreku da ih analiziramo.

 

Atmosfera u kojoj je sve slobodno i besplatno...

Prije svega, ako govorimo o prednostima, društveni mediji pružaju nevjerojatne mogućnosti onima koji kažu da imaju ideju, koji žele objaviti svoje ideje, koji žele vidjeti različite ideje i koji su znatiželjni po pitanju šta različiti segmenti društva misle. Moguće je iznijeti svoje mišljenje na globalnoj razini i do ljudi do kojih u stvarnom životu ne možemo doći. Ako razmotrimo suprotno, onda možemo saznati kako i šta misle ljudi koji su jako daleko od nas. Da bi podijelili svoje ideje ne trebate imati neki kapital. Ranije su trebale velike materijalne mogućnosti da bi se izdale lokalne novine, da bi se otvorili radio ili tv stanica. No, sa društvenim mrežama, sa jako malo materijalnih mogućnosti, svako može podijeliti svoje mišljenje i to u širokim razmjerama. Sa druge strane, ideje se mogu širiti na nekontroliran način. Slobodan protok ideja najviše prijeti režimima i zatvorenim društvima. Arapsko proljeće, koje je počelo sa društvenim mrežama se smatra jednim od najvećih uzroka promjena arapskih režima, koji su godinama živjeli zatvoreno i izolovano. Uz pomoć nekontroliranih socijalnih mreža grupe se puno lakše organiziraju i stvara se veća reakcija.

Mogućnost dijeljenja svake vrste laži, manipulacija...

Društvenim medijima, s druge strane, mogu se lako širiti sve vrste laži, kleveta. Ponekad je nemoguće razlikovati što je ispravno, a što pogrešno na društvenim medijima.

Na društvenim medijima ne mogu se nekontrolirano širiti  samo ideje, već i sve vrste nemorala, nepravilnosti i kriminala. Pogodne su za sve vrste napada. Zanimljivo je da je osnivač Facebooka Zuckerberg, kako bi se zaštitio od hakera, svoj mikrofon i svoju kameru prelijepio ljepljivom trakom.

Društva su posredstvom socijalnih mreža direktno otvorena za manipulacije jer se do njih može doći direktno putem društvenih medija. Ovu otvorenost mogu vrlo dobro procijeniti i iskoristiti obavještajne organizacije i organizacije koje žele mase koristiti u svoje svrhe. Svi smo bili svjedoci kako je jedna široka društvena masa iskorištena u Turskoj nakon što je posječeno nekoliko stabala.

Znamo da su pokreti u nekim zemljama, poput žute, narančaste revolucije i revolucije baršuna, usko povezani s međunarodnim organizacijama kao što je Institut za otvoreno društvo.

Kada govorimo o negativnim aspektima društvenih medija, ne bismo trebali zaboraviti na trolove. Intenzivna propaganda može se provesti s lažnim računima stvorenim radi postavljanja određenog dnevnog reda ili diskreditacijskih organizacija.

Pod utjecajem trolova često se na društvenim medijima događaju post-istinske situacije u kojima ponekad istina izgubi smisao, a stvorena slika zamjenjuje istinu. Društveni mediji za trolove nisu ni društveni niti mediji (sredstva komunikacije), već samo oružje za napad.

 

Koliko obavještajnih organizacija posjeduje informacije koje imaju društvene mreže?

Ono što se ne treba zanemariti prilikom analize društvenih mreža su informacije koje one posjeduju o nama. Ovdje ne govorim samo o ličnim informacijama koje smo podijelili sa njima. Sa našim lajkovima, komentarima, prijateljima, medijske kompanije stvaraju analizu kom tipu društva pripadamo, da li smo sekularisti, vjerski ili etnički nastrojeni. Tvrdi se da kompanije društvenih mreža mogu bolje procijeniti i analizirati ličnost po broju njegovih lajkova nego najbolji prijatelji te osobe. U tom su smislu te tvrtke poput tele-ekrana u romanu Georgea Orwella iz 1984. godine koji ogromnim podacima promatra i analizira cijeli svijet. To pruža tvrtkama, obavještajnim organizacijama i državama koje usko surađuju s tim tvrtkama nevjerojatnu moć. Besmisleno bi bilo da vjerujemo da su sve te usluge besplatne. Naši komentari, lajkovi i dijeljenja na društvenim mrežama mogu se usporediti s istraživanjima javnog mnijenja koja se svakodnevno provode s milionima subjekata o različitim temama. Dugoročne analize ovih podataka izrađuju tvrtke. Ni sami pojedinci, organizacije i zajednice nemaju takve dugoročne i dubinske analize. Te analize nisu jednodimenzionalne. Mogu uključivati ​​mnoge dimenzije, od analize osobnosti ljudi, kulturnih, društvenih, političkih preferencija, tendencija potrošnje do zbivanja u vanjskom svijetu, njihovih slabosti i izbjegavanju. To je situacija u kojoj sve zemlje moraju voditi računa o vlastitoj budućnosti.

Generacija kojoj i ja pripadam, dakle sredovječni ljudi, analiziraju ili ne analiziraju društvene mreže. No, neke nove generacije se rađaju unutar društvenih mreža i rastu sa njima. U okruženju u kojem rastu djeca sa sve smanjenim obiteljskim odnosima, gdje obrazovanje i stvarno društveno okruženje sve više gube smisao, društveni mediji sve više postaju jedino mjesto za druženje naše djece. Kuda nam djecu vodi svijet i okruženje u kojem, za veliki dio korisnika, nema pravila, morala, načela a gdje ima dosta internetskih trolova, laži, uvreda? Kakav svijet se stvara ovakvom platformom?

Nisam beznadežan u potpunosti. Kao što sam već i rekao, i pored svih negativnosti, društvene mreže imaju i svoju dobru stranu. Što se tiče djece i onoga što trebamo učiniti za njih jeste da njihovu socijalizaciju ne smijemo prepustiti socijalnim mrežama, već da im trebamo smanjiti taj krug. Kao što je rekao Hz. Mevlana, kada je jedan krak kompasa zdrav kreći se u njegovom pravcu. No, ako mu kraci nisu zdravi onda možete ući u mjesto iz kojeg nema povratka.

Ukratko, isto kao i globalizacija i društvene mreže, nezavisno od nas, teku svojim tokom. Ono što trebamo uraditi nije da se protivimo i ignorišemo već uradimo ono što se može popraviti u korist nas samih, naše obitelji, zemlje i čovječanstva.

 



Povezane vijesti