Čari Anadolije 2/2021

Legenda o kralju Midasu

1704759
Čari Anadolije 2/2021

Mitologija, mit, legenda ... Sve tri se često pojavljuju u anadolskoj geografiji. Ove priče koje ljudi izmišljaju uglavnom su zasnovane na stvarnosti. Ponekad se kaže da ide dalje od nepoznatog i pronalazi istina... Ponekad mitologija utiče na ljude, ponekad ljudi upravljaju mitologijom... Kulturne strukture i životi društava ogledaju se u mitologiji i legendama. Svaka civilizacija ima svoje legende, koje se pričaju u njenim zemljama i prenose s koljena na koljeno, kao i one koje su se stotinama i hiljadama godina prenosile u kolektivno sjećanje čovječanstva. Baš kao u legendama o kralju Midasu ... Kralj Midas, koji ima magareće uši, pretvara u zlato sve što dotakne! Naš današnji program posvetili smo legendama Frigijaca, drevne civilizacije Anadolije, koja je svojim izumima doprinijela cijelom čovječanstvu.

Glavni grad Frigijaca, civilizacije stare 3000 godina, je Gordion. Drevni grad Gordion, koji se danas nalazi u blizini ankarskog okruga Polatli, smatra se jednim od najvažnijih arheoloških naselja. Drevni grad, koji je umnogome doprinio razumijevanju svog razdoblja i civilizacija koje su uslijedile, također se spominje s legendama. Počnimo s najpoznatijom legendom koja se iz Anadolije širi svijetom, Gordionskim čvorom. Gordionski čvor svoju popularnost duguje Aleksandru Velikom, koji se smatra jednim od najvećih vojskovođa i careva u svjetskoj historiji.Iako postoje različiti načini prepričavanja legende, najpoznatiji je sljedeći: Frigijci su bili u ratu i savjetovali su se sa prorokom kako bi saznali ko će im biti novi kralj. Prorok im je rekao da će prva osoba koja će ući u grad sa volovskim zapregama biti kralj i okončati rat. Nakon nekog vremena, Gordios je sa svojim zapregom ušao kroz gradsku kapiju. Gordios je u ovaj grad došao zbog orla koji je sjeo na plug dok je on orao svoju njivu. Njegov cilj je bio da da zavjet Zeusu. Ali sticajem okolnosti on postaje kralj Frigijaca. Grad je tako i dobio ime "Gordion", po imenu kralja Gordiosa. Kao zahvalnost Zeusu, Gordios svoja volovska kola predaje hramu i veže ih za stub složenim čvorom. Gordios proriče da će osoba koja će odvezati ovaj čvor biti vladar Azije. Aleksandar Veliki je također znao za ovo proročanstvo i na putu ka borbi protiv Perzijanaca svratio je u Gordion. Ulazi direktno u hram i pokušava neko vrijeme odvezati čvor. Nije ga mogao odvezati, razbjesnio se i izvukao mač i rasjekao čvor. Kaže se da iz toga proizlazi idiom „presijecanje Gordiosovog čvora“, koji se koristi za rješavanje problema iz korijena umjesto da se gubi vrijeme ulaženjem u detalje. Ova priča sa legendom unutar legende nije dokazana zato što svjetski poznati arheolog Ekrem Akurgal piše da "hram sa legendarnim kolima kralja Gordiosa i čvorom do danas nije pronađen".

Gordios, kralj Frigije, također je otac legendarnog kralja Midasa. Midas je poznat kao kralj koji je proširio frigijsku zemlju i ojačao državu. Moguće je doći do sasvim različitih podataka o Midasu u antičkim izvorima. Ponekad se o njemu govori kao o izumitelju, ponekad o nemilosrdnom tiraninu. U nekim izvorima piše da je Midas prvi pronašao kalaj i olovo.

Osim glasina, Midas se spominje i u djelima antičkih historičara i filozofa; Pitagora, Platon, Herodot, Aristotel govore o njemu. Kao rezultat istraživanja, otkriveno je da postoje različiti kraljevi Midas koji su na vlast došli u različitim stoljećima. Vremenom postaje sve jače mišljenje da slavni kralj Midas nije jedan kralj, da je ime Midas vrlo često ili da je to titula koja znači kralj. Počnimo o legendama o kralju Midasu ... Činjenicu da se legende o njemu i danas pričaju, dugujemo tome što ga je antički pjesnik Ovidije spomenuo u svom djelu pod nazivom "Metamorfoze".

U jednoj od najpoznatijih legendi govori se o održavanju muzičkog takmičenja između Apolona, ​​boga sunca, muzike i poezije, i Pana, boga sela. Kralj Midas je trebao proglasiti pobjednika. Midas je impresioniran flautom koju svira Pan i proglašava ga prvim. Ljut na ovo, Apolon pretvara Midasove uši u magareće, a Midas od tog dana počinje hodati uokolo sa šeširom na glavi. Skida šešir samo pred svojim berberinom, upozoravajući ga da to nikome ne govori, ali ova je tajna preteška za berberina i nije je mogao zadržati. On odlazi do bunara i šapuće tajnu, trska koja je u bunaru raste i šapće ovu tajnu dok vjetar puše, tako da svi saznaju za kraljevo stanje.

Druga legenda govori o pohlepnom Midasu. Bog ispunjava želju kralja Midasa, koji želi biti vrlo bogat, i daje mu moć da sve što dotakne pretvori u zlato. Midas ubrzo shvata da je to kazna jer se zbog svega što dodirne pretvori u zlato, ne može jesti ni piti vodu. Ponovo moli Boga. Čuvši ga, bog kaže da će, ako se okupa u rijeci Sard, ozdraviti. Midas se oslobađa kazne kada se okupa u rijeci. Ta rijeka je zapravo rijeka koja sadrži element elektrum od koga su Lidijci napravili svoj prvi novac! Legenda i stvarnost se još jednom prepliću!

Priče i legende o životu kralja Midasa zanimljive su kao i priče o njegovoj smrti. Neki kažu da je umro od gladi i žeđi jer je sve što je dodirnuo pretvorio u zlato, neki su rekli da je, kada je napadnuta njegova država, izvršio samoubistvo popivši krv od bika.

Iako se misli da je mitološki lik, Midas je stvarna osoba. Stručnjaci koji istražuju istinitost legendi ispričanih o njemu danas navode da pretvaranje svega što dotakne u zlato ima metaforičko značenje, budući da je tokom iskopavanja pronađeno vrlo malo zlatnih predmeta. Međutim, stručnjaci kažu da je ovaj mit nastao jer je povećao nivo blagostanja zemlje, odnosno ta je analogija napravljena jer se država obogatila za vrijeme njegove vladavine. Ima onih koji magareće uši pripisuju božanskim vladarima Egipta zato što je Midasov simbol, kraljevski štap, bio štap od trske s magarećim ušima na kraju! Dakle, baš poput štapova egipatskih božanskih vladara! Osim toga, stručnjaci koji su pregledali lubanju, za koju se vjeruje da pripada Midasu, zaključili su da su kraljeve uši imale asimetričan izgled. Oni kažu da su nejgove uši bile takve zbog infekcije koja se desila dok je još bio u majčinom stomaku, a kažu da je možda nosio kapu kako bi prekrio takav izgled ušiju.

 

Neslihan DEĞİRMENCİOĞLU

 



Povezane vijesti