Čari Anadolije 5/2021

Apolonov hram u Didimu

1712937
Čari Anadolije 5/2021

Za neke je slušanje proricanja budućnosti neizostavna strast ... Broj onih koji ne mogu napraviti svoj dnevni program bez čitanja proročanstava nije mali! Od primitivnih plemena u Africi do današnjih modernih ljudi, mnogi se pitaju o budućnosti i troše vrijeme i novac na taj tip znatiželje. Štaviše, ovo nije nova zanimljivost! Ta znatiželja za traženjem nepoznatog i možda za promjenu sudbine, ostala je svježa vijekovima. Od Drevne Kine do Mezopotamije, od Starog Egipta do Rimskog Carstva, izgrađeno je na hiljade centara za proricanje i razvijene su različite metode gatanja po cijelom svijetu. Danas ćemo govoriti o Hramu Didim Apollon, jednom od najvažnijih centara proročanstava u Anadoliji u antičko doba.  Apolonov hram se smatra se jednim od najbolje očuvanih antičkih hramova i ujedno je i treći najveći centar proročanstava u antičkom svijetu. Hram se nalazi u Didimskoj četvrti Aydın. Apolonov hram svetište je Mileta, moćne prijestolnice Jonije i središte mudrosti istaknutih jonskih gradova poput Efesa i Priene.

Njegova izgradnja trajala je stotinama godina i nikada se nije mogla zaavršiti. Hram je toliko veliki da Strabon, poznati geograf iz davnina, piše da se ne može pokoviti zbog svoje veličine. Hram, koji je uništen kao posljedica ratova i požara, obnovio je Aleksandar Veliki, a kasnije i rimski carevi. Vodeći bog grčke mitologije, Apolon, bio je “bog” umjetnosti, muzike i inspiracije, a imao i sposobnost proricanja budućnosti. Prema legendi, Apolon jednog dana sreće pastira Brankhosa i uči ga tajnama proricanja. Pastir osniva prvi Apolonov hram kako bi nagradio ovu božansku sposobnost. Potomci pastira Brankhosa bili su i proroci i upravnici u Apolonovom hramu jako dug. Ovaj centar mudrosti drevnog svijeta  vremenom je postao toliko važan da su kraljevi dolazili u hram kako bi pokušali otkriti svoju budućnost prije nego što bi objavili rat drugim državama i prije nego što bi trgovci isplovili. Nikome ne bi palo na pamet donijeti važnu odluku ako ne pita Apolona. Prema tekstovima proročanstava pronađenih tokom iskopavanja, oni koji su željeli saznati što će se dogoditi u budućnosti prvo bi platili određenu cijenu, a oni koji su bili u dobrom materijalnom stanju posvetili bi žrtvu hramu.

Prije proricanja, svećenici su postili tri dana, čistili se ispiranjem svetom vodom i na isti način su pripremali žrtvu koju će prinijeti. Osoba bi na komad papira napisala pitanje na koje je htjela da Apolon odgovori. Prorok bi “vidio” budućnost gledajući u svetu vodu, najvažniji element hrama, i reagirao bi nakon određenog vremena. Međutim, u izvorima je navedeno da je to obmana, budući da proročišta nikada ne navode definitivne sudove i ono što se kaže može se uzeti s različitim značenjem. Ljudi su i dalje vjerovali prorocima, posjećivali hram i slušaju o budućnosti; sve dok se kršćanstvo nije proširilo i proricanje sudbine, vračanje i gatanje nisu zabranili. Apolonov hram je izuzetno impresivno svetilište sa svojim veličanstvenim stupovima koji su preživjeli do danas, najveći jednodijelni džinovski mramorni blok svog vremena i jedinstvenim planom. Neki stručnjaci kažu da bi, ako bi bila dovršen, ovaj hram bio jedno od 7 čuda antičkog svijeta. Čak i nakon stotina godina zadivljuje svojom veličinom, izradom, tehničkim inovacijama i kvalitetom materijala. Apolonov hram već stotinama godina dočekuje posetioce sa glavom Meduze na ulazu. Prema grčkoj mitologiji, Meduza je jedna od troje braće i sestara u podzemlju.

Vjeruje se da ova zmijokosa zvijer svojim pogledom sve pretvara u kamen. Iz tog razloga, stari Grci postavili su kip Meduze u zgrade i svetišta koja su željeli zaštititi. Ovaj motiv glave Meduze stavljali  su također na štitove i oklope. Ovdje je glava Meduze na ulazu u Apolonov hram postavljena da zaštiti hram od zla. Izvorska voda i lovorovo drvo u Apolonovom hramu smatrani su svetim od najstarijih vremena. Ovaj izvor slatke vode takođe je bio osnova svetišta. Korištena je kao "fontana za proricanje" ili "proročanstvo", a nikada nije bila pokrivena da bi se s neba primale poruke koje su “slali bogovi”. Nažalost, ovaj izvor nije preživio do danas. Još jedan upečatljiv detalj hrama, koji ima bogate i razmetljive ukrase, su njegovi ogromni stupovi. 120 stupova u hramu najupečatljiviji su stubovi ne samo u Anadoliji, nego i u cijelom Rimskom carstvu. Osnove stupova ukrašene vegetacijom regije i divljim mitološkim životinjama otkrivaju majstorski obrađene kamene zidove. Sa svojim stupovima od vapnenca i mermera, bogatim reljefima i zapanjujuće lijepom strukturom, hram otkriva da je osjećaj za estetiku u arhitekturi postojao i prije otprilike 2500 godina. Iako se Didim poistovjećuje s Apolonovim hramom, oko njega postoje impresivna prirodna područja. Najvažnija rijeka u regiji, Buyuk Menderes i Nacionalni park poluotoka Dilek sa svojom deltom posebno su vrijedni posjete jer  sadrži elemente mediteranske i sibirske flore.

Zbog svoje jedinstvene biljne raznolikosti, Nacionalni park je Vijeće Evrope priznalo kao "područje biogenetskih rezervata flore". Delta Buyuk Menderes je močvarno područje isprepleteno sa jezerom Bafa, jednim od važnih turskih područja za promatranje ptica. Od međunarodnog je značaja jer je prirodno stanište sa biodiverzitetom, mjesto na kome se nalaze endemske i ugrožene vrste životinja te je zato zaštićena odlukom Ramsarske konvencije, Bernske konvencije, Konvencije iz Rija i Barselonske konvencije. Nacionalni park poluotoka Dilek i delta Buyuk Menderes jedno su od obaveznih stanica za one koji dolaze vidjeti drevni grad Didim i Apolonov hram. Proricanje budućnosti neizostavan je izvor znatiželje za ljude još od arhaičnih vremena. Budućnost kao takva je nepoznata i puna iznenađenja za čovjeka. Mi samo pravimo planove, ali ne možemo se miješati u to šta će nam vrijeme donijeti. Možda tako možemo shvatiti važnost koja se pridavala proročanstvima od davnina. Danas smo govorili o Hramu Apollona u Didimu koji je najveći u Anadoliji i ujedno i treći najvažniji proročanski centar antičkog svijeta.

 

Neslihan Degirmencioglu



Povezane vesti