Da li tehnologije da li sa sobom nosi i preuzimanje tuđe kulture

U turskom i islamskom svijetu , civilizacija , kultura i tehnologija su izrazi o kojima se već dvjesta godina vode rasprave.

1264402
Da li tehnologije da li sa sobom nosi i preuzimanje tuđe kulture

         Preuzimanjem tehnologije da li sa sobom nosi i preuzimanje tuđe kulture             

U turskom i islamskom svijetu , civilizacija , kultura i tehnologija su izrazi o kojima se već dvjesta godina vode rasprave.

U vezi tehnologije se vode različite rasprave. Sada se vode debate na teme da tehnologija nije samo tehnika veći stvaranje nove kulture od koje se treba čuvate.

Šta trebamo uzimati sa Zapada.

 

Prije svega ove debate nisu vezane samo za teologiju već se raspravlja o tome da li i šta sa Zapada se treba uzimati.  

Još u vrijeme otomanskog carstva od Said Halim Paše koji je govorio o tehnološko-moralnom uzdignuću,  o pa  sve do Zije Gokalpa,  koji je govorio o civilizaciji i Celal Nurija koji je govorio da postoje različita mišljena ovu temu.

Turski pjesnik Mehmed Akif je ukazivao da se  

umjesto tehnologije treba uzimati moral.

 

 U periodu Mešrutijeta koji je bio prije sto godina , neki Turski mislioci, prije svega islamski, su dosta toga govorili o Zapadu i njenoj civilizaciji.

 

Nakon toga, Mehmed Akif i drugi pjesnici i filozofi su govorili da nismo dobro shvatili Zapad i njegove Principe. Ja smatram da je načinjena nepravda prema Mehmedu Akifu,  i  smatram da nije istina da on nije shvatio kritike u vezi vizije Zapada.

 

 

Odbnosi između Tehnologije i Kulture

 

 

Tehnologija se sigurno održava i na kulturu . Da li je moguće da se takozvana vještačka tehnologija ocrtava na kulturu koju svakog dana prihvatamo nesvjesno ?

Ne govorim o Zapadnoj kulturi jer se tehnologija stvara kako na Zapadu tako sada već i u na Istoku i Kini.

 

Da li se može različito posmatrati atomska bomba koja je bačena na Hirošimu i Nagasaki i tehnologiju i kulturu koju sa sobom donosi.

Na ovu temu i sam sultan Sulejman je drugačije posmatramo vezu između nauke , tehnologije i kulture. Sultan Sulejman nije volio čak ni kada bi se osušilo mjesto  gdje su mravi  živjeli .

 

Kao što je rekao veliki islamski mislilac Edebali, u vezi mrava koji imaju svoju dušu :

„Mrav koji  obavije drveće, utiče da se drvo čuva i daje lijepo voće;

Pa zar može mrav nekome da nanese štetu“.

 

Vezu između kulture i tehnologije je Ebusud efendija kazao riječima;  

„ Sutra kada izađemo pred Gospodarom svjetova

Svoje pravo će tražiti i mrav iz vremena sultana Sulejmana“ .

Naravno da se kroz ova dva primjera može naslutiti  način i stav mišljenja u vezi ove teme .

Udaljavanje koje sa sobom donosi tehnologija je stvar koja se treba razmatrati u narednom periodu.

 

Koja tehnolgojiija ?

Tehnologija je nesumnjivo vezana za kulturu, i različite kulture i tehnologije smatrati lošim stvarima,  su stavovi za koje se također trebamo protiviti  .

Naravno da je tehnologija koja je potrebna za normalan život izuzetno bitna, i da je zaista  potrebno čovjeku za normalan život, i da je  to tema koja se treba razmatrati. Šta je nama potrebno za normalan život?

Svakog dana koristimo stvari koje su u stvari i slične kulturi koju nosimo. Ništa nije prirodnije nego da sa sobom nosimo kulturu , običaje i ostale vrijednosti s kojom smo porasli .

 

 

“Nauku tražite pa da je čak u i Kini “ , i „Nauka je dio imovine čiovjeka“  i “ Naoružajste se oružjem neprijatelja “ su samo neki od hadisa posljednjeg Božjeg poslanika koji nam ukazuje da trebamo mudro pratiti tehnološke razvoje.

Za jednog muslimana je jako bitno da zna da se naoruža oružjem koje posjeduje njegov protivnik, što se  naravno ne odnosi na to da je  da je potrebno da ukoliko neprijatelj posjeduje  atomsku bombu da je treba i upotrebiti .

Naravno da se prema tehnologiji ne smijemo odnositi neprijateljski i , pošto se nauka i tehnologija uglavnom odnosi na Zapad i njene principe, onda mislimo da je potrebno da se od Zapada uzimaju samo prave stvari.

 

 

 

 

Kada se govori o stvarima da se nauka treba tražiti i u Kini,  smatram da se misli na daljinu i

Žrtvu koju je potrebno dati da bi se znanje našlo.

 

Neki smatraju da je za muslimanski način života potrebno da se proizvodi određeni dio tehnologije

 

A na drugoj strani se  ističe da ima i onih koji smatraju da se  treba praviti tehnologije koja je dovoljna za islamski način života. Naravno da je i ovo mišljene na mjestu. U periodu kada se  sve zasniva na većoj potrošnji , svaka smanjena potrošnja bi bila udarac kupovnom ludilu.

 Kada se sve uzme u obzir, zaista sve ovo ima smisao. No , na drugoj strani , i potpuno zatvaranje može izazvati i stvaranje novih radikalnih pokreta koji bi mogli da predstavljaju rizik.

 

Naravno da islamski svijet nije u stanju u kome se nalazi zbog prevelike potrošnje tehnologije. I u vremenu otomanskog carstva trgovinskim sporazumom Balta od 1938 godine, postojale su određene granice na proizvode koji su dolazili iz vana.

Gandi u Indiji , Amiši u SAD, su samo neki od pravaca koji zabranjuju svaku vrstu tehnologije. Smatramo da zatvaranje prema svijetu neće donijeti alternative u traženju rješenja za sadašnje stanje u svijetu.

 

 Ove mjere bi mogle da smanje potrošnju Zapadnih proizvoda, ali to neće dovesti do razbijanja Zapadne hegemonije.

 

Strah prema tehnologiji

Tehnologija se može shvatiti i kao mržnja prema svemu novom. Odbijanje praćena tehnoloških noviteta  može se shvatiti kao provlačenje u sebe, ili možda neka vrstu samopouzdanja .

Umjesto straha od tehnologije, bitno je da se pravi tehnologija koja neće biti divlja, i koja će biti mnogo više humanija.

Na kraju , opasnosti koje dolaze od strane tehnologije , rizici  i negativnosti su stvari o kojima ne govorimo samo mi.

Tehnologija koja se  treba pratiti mora da bude specifična, i ne treba praviti razlike između tehnologija iako  odbijanje svega, nekada može da bude i na intelektualnom nivou veoma primamljivo.  

 

Suprotstavljanje onome što je izvedivo i prikazivanje imaginarnog kao rješenjem,  također eliminira moguća rješenja, a takav stav može poslužiti i za prihvatanje i širenje onoga čime se  protivi.

 

komentar Prof. Dr. Kudreta Bulbula, dekana filozofskog fakulteta Yildirim Beyazit Univerziteta u Ankari .

 

 


Tagovi: #tehnologija

Povezane vesti