Hrvatska: Sudovi učinkovitiji u 2016, ali i dalje na evropskom začelju

Unatoč skraćenju vremena sudovanja i povećanju broja riješenih predmeta na sudbenoj državnoj razini za oko 10 posto, hrvatsko pravosuđe i dalje se nalazi na 5. ili 6. mjestu začelja europskih zemlja

Hrvatska: Sudovi učinkovitiji u 2016, ali i dalje na evropskom začelju

Hrvatski ministar pravosuđa Ante Šprlje predstavljajući rezultate tog ministarstva i sudbene vlasti u 2016. godini, rekao je kako su gotovo svi sudovi u Hrvatskoj ubrzali procese suđenja te smanjili broj neriješenih predmeta. Šprlje je ocijenio kako su sudovi postigli 10 posto bolji učinak u 2016. nego godinu ranije, no kako je hrvatsko pravosuđe još na začelju zemalja EU.

Šprlje je istaknuo kako je broj sudaca u 2016. godini u odnosu na 2015. smanjen za 2,6 posto i kako taj broj na državnom nivou iznosi 1.830.

„U 2016. godini primljeno je gotovo 1,3 milijuna predmeta, što je 45.000 predmeta više nego u 2015. godini. Međutim, u 2016. je riješeno više 50.000 predmeta“, poručio je Šprlje.

Dodao je kako Hrvatska još uvijek kaska za europskim prosjekom.

"Nalazimo se na 5. ili 6. mjestu sa začelja EU zemalja“, izjavio je Šprlje.

Ukupno je smanjen je broj neriješenih predmeta za 50.000, odnosno za 9 posto, te je ostalo oko 509.000 neriješenih predmeta na kraju 2016, a prosječno trajanje sudskih postupaka na razini sudovanja smanjen je za 12 posto u 2016. i iznosi 139 dana po spisu.

Vrhovni sud je riješio 44 posto više predmeta u 2016. nego u 2015. godini, s tim da je na tom sudu neriješenih 17.100 predmeta. Vrijeme rješavanja predmeta na ovom sudu smanjeno je za 35 posto i prosjek po predmetu je 564 dana.

Šprlje je ocijenio kako je trgovačko sudovanje jedan od ključnih problema gospodarskog poslovanja, a taj dio pravosuđa problematičnim u Hrvatskoj je ocijenila i Europska komisija (EK).

Ministar je ustanovio kako je Visoki trgovački sud riješio 3.200 predmeta više nego u 2015. Slična poboljšanja utvrđena su i na Trgovačkom sudu gdje je smanjen broj neriješenih predmeta za 12,5 posto, a vrijeme rješavanja predmeta skraćeno za 25 posto.

Visoki upravni sud je jedini imao više neriješenih predmeta u odnosu na 2015, sa 722 na 1.412, ali ministar je to ocijenio očekivanim s obzirom na izmjenu, odnosno proširenje nadležnosti ovog suda. Ministar je najavio jačanje kadrovskih kapaciteta, ulaganje u opremu i dodatnu specijalizaciju na ovom sudu, kao i na ostalim sudovima na kojima brojke počnu rasti.

Upravni, visoki prekršajni i prekršajni, županijski i općinski sudovi, svi bilježe više ili manje pozitivan trend rješavanja većeg broja predmeta uz istovremeno smanjenje vremena za donošenje rješenja.

Broj zatvorenika u zatvorenim uvjetima pao je sa 2.892 u 2015, na 2.714 u 2016. godini, sličan je trend u poluotvorenim uvjetima gdje je u 2016. bilo 414 zatvorenika i u otvorenim uvjetima gdje je broj zatvorenika pao sa 136 na 111.

Ukupan broj bjegova zatvorenika u 2015. iznosio je 11, a četiri u 2016. 

Ministar Šprlje je sa zadovoljstvom ustvrdio kako je, unatoč smanjenom proračunskom udjelu, Ministarstvo po prvi put nakon dugog niza godina riješilo sve financijske dugove, koji su prosječno godišnje iznosili oko 100 milijuna kuna (13,3 milijuna eura).

Istaknuo je kako je njegov resor u 2016. godini u odnosu na prethodnu, raspolagao sa 35 milijuna kuna (4,6 milijuna eura) manje, odnosno sa 2,2 milijarde kuna (293 milijuna eura).

Ocijenio je kako je značajno povećana financijska disciplina Ministarstva, no kao neriješen problem na kojem treba raditi istaknuo je neadekvatan smještaj velikih pravosudnih tijela, ponajviše na području Zagreba, Splita i Rijeke.



Povezane vijesti