Tjedna Analiza 83/Politička kriza u Tunisu

Analiza Prof. Dr. Murata Yešiltaša, direktora za sigurnosna istraživanja idejne organizacije SETA

1682491
Tjedna Analiza 83/Politička kriza u Tunisu

 

Tunis, kao jedina demokratska zemlja koja je ostala nakon Arapskog proljeća, suočen je sa dubokom političkom krizom.

Predsjednik Said je u nedjelju uveče na mjesec dana suspendirao sve ovlasti parlamenta, ukinuo politički imunitet narodnim poslanicima, sa dužnosti smijenio aktuelnog premijera el-Mešišija i rekao da će izvršnu vlast preuzeti sa premijerom kojeg lično imenuje.

Od 2011. godine i Revolucije Jasmina duboka politička kriza je najavljivala svoj dolazak. Od siječnja širom Tunisa su zabilježeni prosvjedi zbog pandemije koronavirusa, pogoršanja djelovanja javnih usluga, neuposlenosti i tvrdnji o korupciji. Isto tako, od siječnja ove godine između predsjednika Saida i premijera el-Mešišija bilo je velikih razlika u mišljenju. Said nije ratifikovao imenovanje 11 ministara, između ostalog i ministra unutrašnjih poslova.

Said, koji je za predsjednika izabran u drugom krugu izbora 2019. godine, je profesor prava. Pošto je neko ko je na dužnost došao van politike, poznat je po protivljenju političkim strankama. Said, koji kritikuje predstavničku demokraciju i koji se zalaže za direktnu demokraciju, pokazao je i populističke karakteristike. Podržava ga javno mnjenje koje je mišljenja da parlamentarni sistem nije pronašao rješenje za probleme u zemlji od revolucije 2011. godine.

U Tunisu je došlo do napada na kancelarije najveće partije u parlamentu, El Nahda. Sada je predsjednik Said, zamrznuvši zakonodavnu vlast, preuzeo svu izvršnu i sudsku vlast u zemlji. Čini se da će Said, koji je ovaj udar izveo uz pomoć vojske, jako teško pronaći rješenje za političko-ekonomske probleme u zemlji. Vjerovatno je Said, uz inspiraciju na vojni udar Sisija u Egiptu 2013. godine, vjerovao da će time u zemlju doći priliv novca iz Zaljevskih zemalja. Poznato je da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) već duže vrijeme bili aktuelni u Tunisu. Ako posmatramo sa ovog aspekta, možemo zaključiti da se Zaljev može suočiti sa novim status quo-om.

Predsjednik parlamenta i lider El Nahda-e Gannuši je Saidovu odluku okarakterizirao ¨vojnim udarom na revoluciju i ustav zemlje¨ i pozvao narod Tunisa da se suprotstavi puču. Ionako krhka demokracija Tunisa trenutno polaže jako težak ispit. Vojni udar na politiku predsjednika Saida nije pokazatelj samo političke krize jedine demokratije u arapskom svijetu već predstavlja i prijetnju da se završi najuspješniji primjer harmonije islamista sa demokratijom u arapskom svijetu. Libijski pučista general Hafter je udar u Tunisu, koji se dogodio 25. srpnja, povezao sa Muslimanskim bratstvom.

 

Posljednjih deset godina El Nahda i Gannuši su vodili uravnoteženu politiku. Napravio je ustupke sekularnim krugovima, ponekad neimenovanjem predsjedničkog kandidata, a ponekad stvaranjem koalicije s ljevičarskim i liberalnim strankama. Čak je 2016. izjavio da "u Tunisu nema mjesta za politički islam" te je sebe i svoju partiju okarakterisao "muslimanskim demokratama".

Na kongresu 10. godišnjice El Nahde objavio je odluku o podjeli vjerskih organizacija i partije, odnosno odcjepljenju ¨poziva¨ i ¨politike¨. Ova posljednja kriza je ozbiljan ispit kako za El Nahdu tako i za Gannušija. Ankara se usprotivila ¨udaru na ustavni poredak¨ i zatražila da se što prije uspostavi demokratski sistem. Zapad je nijem na sva zbivanja. Još jednom je umjesto vrijednosti (demokracije) izabrao konkretne interese.

Naredni period će biti jako kritičan za budućnost Tunisa i Sjevernoafričke regije. Okretanje leđa demokratiji u Tunisu može se jako negativno odraziti na cijelu regiju. Jedino rješenje je stvaranje pozitivne klime tako što će se usvojiti demokratija i uspostaviti stabilnost u zemlji.

 



Povezane vijesti