Tjedna Analiza 13/2020

Analiza Cana Acuna, eksperta za vanjsku politiku/SETA/Korona virus i budućnost Bliskog istoka

1385752
Tjedna Analiza 13/2020

 

Koronavirus i dalje se brzo širi po cijelom svijetu. Iako se bolest, koja je prerasla u globalnu epidemiju, prenijela na gotovo petsto tisuća ljudi, počela je potresati političku, ekonomsku i socijalnu strukturu mnogih zemalja. Zemlje Bliskog istoka, posebno one sa lošim zdravstvenim sustavom i bez jakih državnih uređaja, suočavaju se s velikim izazovom.

 

Kao što je slučaj u cijelom svijetu, virus korona se počeo širiti i na Bliskom istoku čime je u velikoj mjeri potresao političku, ekonomsku i društvenu strukturu u regiji. Zemlje sa lošim državnim sustavom, slabe ekonomije i slabog zdravstvenog sistema postale su jako krhke nakon pandemije ovoga virusa. Sirija i Jemen su zemlje koje se ističu po svojoj krhkosti. Usljed građanskih ratova koji se nastavljaju u ovim zemljama, one su inače istrošene i nisu u stanju da se bore protiv virusa. Nažalost, čini se malo vjerojatnim da će ove zemlje uspjeti testirati i otkriti slučajeve i poduzeti mjere izolacije. Istovremeno, podijeljena struktura ovih zemalja ne pruža mogućnost interveniranja u epidemiji iz jednog centra. Sirijom trenutno vladaju tri administracije: režim, opozicija i regija kojom upravlja teroristička organizacija PKK, Jemen je u sličnoj situaciji..

 

Iran je još jedna zemlja s nedovoljnim državnim uređajima u pogledu borbe protiv epidemije korone. Iako se širenje epidemije ne može spriječiti, politička volja se sve manje osjeća u ovoj zemlji. Ulaganjem u indirektne ratove u regiji, Iran i dalje nastavlja trošiti svoje izvore i resurse. Također, cijene nafte dosegle su najnižu razinu posljednjih godina zbog pada potražnje.

 

Ovo je još jedan izazov za Iran, koji je već pod američkim sankcijama. Naravno, pad cijena nafte negativno se odrazio ne samo Iran, već i Irak i ostale zaljevske zemlje na Bliskom Istoku.

Irak, gdje 90 posto državnog budžeta ovisi o prihodima od nafte i gdje su zastupljeni etničke i sektaške strukture, također je suočen sa velikim izazovom. Čak i teritorijalna cjelovitost ove zemlje može biti ugrožena u scenariju u kojem se virus nastavlja širiti dugo vremena. Bogate Zaljevske zemlje će se pokušati zaštititi na račun iscrpljivanja svojih sredstava, ali postoji mogućnost da se suoče sa stagnacijom ekonomije, proizvodnje i imat će velike poteškoće što se tiče sigurnosti hrane.

 

Konačno, čini se da je Bliski Istok u velikom haosu zbog ovisnosti o izvozu nafte i slabih državnih uređaja. Pored Iraka i Irana, zaljevske zemlje se također suočavaju s velikom ekonomskom krizom jer je značajan dio državnih proračuna povezan s prihodima od izvoza nafte. Globalni regresijski proces koji je pokrenuo korona virus smanjuje cijene nafte i do 20 dolara, što će rezultirati nemogućnošću upravljanja državnim budžetom.

 

Za Iran, koji je inače suočen sa sankcijama, ova situacija će biti još teža. Širenjem virusa doći će do masovnih društvenih incidenata. Ukoliko virus nastavi da se širi postojećom brzinom, onda će opstati samo zemlje poput Turske, koje imaju jake državne institucije, ekonomiju proizvodnje i sigurnost prehrambenih proizvoda.

 



Povezane vijesti