Balkanske Aktualnosti 33/2017

Politička scena u Bosni i Hercegovini se u velikoj mjeri razlikuje od političke scene drugih zemalja. U Bosni i Hercegovini je moguće da dođe do velikih napetosti između koalicionih partnera u vladi.

Balkanske Aktualnosti 33/2017

 

Ponovo se povećava napetost u Bosni i Hercegovini. Pretpostavlja se da će ovo stanje se nastaviti do izbora koji su planirani da se održe 2018 godine. Dok se na jednoj strani nastavlja napetost između tri konstitutivna naroda i traga za novim alijansama, ponovo je na dnevni red izašlo prepucavanje između bošnjačkih političkih lidera.

Politička scena u Bosni i Hercegovini se u velikoj mjeri razlikuje od političke scene drugih zemalja. U Bosni i Hercegovini je moguće da dođe do velikih napetosti između koalicionih partnera u vladi. Slično stanje se desilo i 26. srpnja 2017 godine i u parlamentu je odbijen izvještaj o radu Vijeća ministara Bosna i Hercegovine za 2016 godinu. Savez za bolju budućnost BIH na čelu sa Fahrudinom Radončićem i ako se nalazi u vladajućoj koaliciji i ima kontrolu nad određenim ministarstvima, djelujući zajedno sa opozicionih strankama doprinijela je odbijanju izvještaja o radu. Bez podrške koalicionoj vladi počele su i rasprave u vezi legalnosti Vijeća Ministara BiH. Politički analitičari ističu da je Vijeće ministara na čelu sa  predsjedavajućim Denisom Zvizdićem izgubilo legitimitet u parlamentu, ali da zbog ravnoteža u dva doma parlamenta Bosne i Hercegovine gotovo nije moguće izglasati nepovjerenje Zvizdiću.

Čak i da Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine opstane do izbora, u narednom radu neće biti puno efikasno. Fahrudin Radončić je otvoreno objavio da je okončao koaliciju sa Strankom Demokratske Akcije na čelu sa Bakirom Izetbegovićem. Radončić je na ovaj način započeo i nove tenzije sa Izetbegovićem koji je njegov najveći rival i ponovo je posredstvom medija koje posjeduje pokrenuo kampanju napadanja na Tursku.

Slični problemi kao u vladi Bosne i Hercegvine u posljednje vrijeme dešavaju se i  parlamentu. Nikola Špirić je smijenjen sa dužnosti predsjednika komisije za nadgledanje rada obavještajne organizacije i bezbjednosnih struktura za pod izgovorom da nije bio efikasan. Nakon toga pristalice Milorada Dodika kao i članovi SNSD-a donijeli su odluku o napuštanju rada u svim komisijama u parlamentu.

Obavještajna organizacija i bezbjednosne strukture Bosne i Hercegovine su već izvjesno vrijeme pod stalnim kritikama nekih političara poput Dodika, Radončića i lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića. Čak je Dodik izjavio da je obavještajna organizacija neprijateljska organizacija. Čović je optužio organizaciju da vodi paralelne strukture. Sa smjenom Špirića sa dužnosti smanjene su i kritike prema obavještajnoj organizaciji ali povećana je napetost između dva entiteta. Politička partija Dodika je objavila da se može povući iz svih institucija Bosne i Hercegovine. Nažalost Dodik nastavlja sa širenjem etničke i vjerske mržnje sa izjavama koje daje.

Ni odnosi između Bošnjaka i Hrvata isto nisu najbolju u posljednje vrijeme. Zbog nacrta novog izbornog zakona odnosi između dvije strane su dosta nazadovali. Bošnjaci blokiraju ovaj nacrt dok Hrvati žele njegovo usvajanje.

Bez sumnje politička napetost u Bosni i Hercegovini potrajaće do narednih izbora. Prema posljednjim istraživanjima javnog mijenja na anketama vode bošnjačka Stranka demokratske akcije, Srpska Stranka nezavisnih socijaldemokrata i Hrvatska demokratska zajednica. Zbog toga ne očekuje se velika promjena ni na izborima koji će se održati 2018. godine. Jedino iznenađenje se može desiti na nivou predsjedništva, jer ni Bakir Izetbegović niti Milorad Dodik se više mogu kandidovati na ove pozicije. Vodi se velika borba između kandidata koji će doći na njihovo mjesto.

 

 

 

  

 

 

 



Povezane vijesti