Aliyev razgovarao s Putinom: Armenija će biti odgovorna ako dođe do prekida primirja

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev je izjavio da će armenska strana biti odgovorna ukoliko se prekine primirje kojim su u utorak zaustavljeni oružani sukobi u kriznom području između Armenije i Azerbejdžana

465491
Aliyev razgovarao s Putinom: Armenija će biti odgovorna ako dođe do prekida primirja


Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev je izjavio da će armenska strana biti odgovorna ukoliko se prekine primirje kojim su u utorak zaustavljeni oružani sukobi u kriznom području između Armenije i Azerbejdžana.

Prema navodima državne novinske agencije Azertac, Aliyev je telefonom razgovarao s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i poručio da će Armenija biti odgovorna ako se prekine primirje.

Tokom razgovora s Putinom, podsjetio je da su jučer tačno u 12 sati obustavljeni vojni sukobi na području linija razgraničenja između Azerbejdžana i Armenije.

Upozorio je ipak da će armenska strana biti odgovorna ukoliko se prekine primirje kojim su u utorak zaustavljeni oružani sukobi u kriznom području između Armenije i Azerbejdžana.

Putin je izrazio zabrinutost zbog tenzija između Armenije i Azerbejdžana, naglasivši značaj primirja koje je postignuto danas.

Ministarstvo odbrane Azerbejdžana saopćilo je da su zaustavljeni oružani sukobi u kriznom području između Armenije i Azerbejdžana. U saopćenju Ministarstva se navodi da su dogovorom suprotstavljenih snaga danas tačno u 12 sati obustavljeni vojni sukobi na području linija razgraničenja između Azerbejdžana i Armenije.

Sukobi u regiji Nagorno Karabah su počeli u noći s petka na subotu. Iz Ministarstva odbrane Azerbejdžana ranije je saopćeno da je armenska vojska topovima, minobacačima i drugom teškom artiljerijom početkom proteklog vikenda gađala njihove položaje i naseljena područja, na šta je vojska Azerbejdžana uzvratila.

U sukobima je poginulo 12 azerbejdžanskih i 70 armenskih vojnika, kako navodi zvanični Baku.

Azerbejdžan je na poziv OSCE-ove Minsk grupe u nedjelju proglasio jednostrani prekid vatre uz upozorenje da će i dalje odgovarati na sve provokacije i napade s armenske strane.

Nagorno Karabah je regija u Azerbejdžanu koja je 6. januara 1992. godine jednostrano proglasila nezavisnost. Većinu stanovništva čine Armenci, koji smatraju da regija treba da bude dio Armenije. Regija je pod kontrolom armenske vojske i separatista od Armensko-azerbejdžanskog rata, koji je okončan 1994. godine, a u kojem je poginulo 30.000 ljudi.

OSCE je još 1992. godine, s ciljem mirnog rješavanja azerbejdžansko-armenskog spora, u Nagorno Karabahu osnovao Minsk grupu na čijem čelu su tri države - SAD, Francuska i Rusija. Godine pregovora su donijele malo napretka u rješavanju spora bivših članica Sovjetskog saveza.



Povezane vijesti