Kacin: Uvođenje viza za Balkan glavna tema izbora u Njemačkoj

Ne treba potpaljivati problem koji onda izađe izvan racionalnih okvira i izvan kontrole, rekao je Kacin.

13461
Kacin: Uvođenje viza za Balkan glavna tema izbora u Njemačkoj

Iako je izvjestiteljica Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju i evropska parlamentarka Tanja Fajonjučer srbijanskim medijima izjavila da je prijetnja ponovnim uvođenjem viza, koja je prošle godine lebdjela nad zemljama Zapadnog Balkana, na određeno vrijeme uklonjena, izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Jelko Kacin ukazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da  "ne treba potpaljivati problem koji onda izađe izvan racionalnih okvira i izvan kontrole".
 
Kacin je, naime, podsjetio na neke važne činjenice u vezi s problemom ponovnog uvođenja viza.
 
"Treba uzeti na znanje da se SR Njemačka priprema za parlamentarne izbore i da to (problem uvođenja viza, op. ur.) veoma brzo može eskalirati kao jedna od važnijih tema. Onda se, njemačkoj vadi, ako želi uvjeriti većinu svojih birača, sužava manevarski prostor. Države iz kojih dolaze lažni azilanti moraju u ovoj godini stvarno tekuće i kontinuirano pratiti, odnosno kontrolirati šta se dešava kako problem ne bi ponovno eskalirao", rekao je Kacin za AA.
 
Šest zemalja članica Evropske unije (EU), podsjetimo, zatražilo je u oktobru 2012. godine da se, u slučaju zloupotrebe, državama Zapadnog Balkana ukine bezvizni režim koji podrazumijeva slobodu putovanja u zemlje Shengen zone. Predstavnici Evropskog vijeća, Evropske komisije (EK) i Evropskog parlamenta (EP) nisu se prošlog mjeseca uspjeli dogovoriti oko mehanizma za suspenziju bezviznog režima za zemlje Zapadnog Balkana.
 
"Jedno su problemi koje imaju države članice EU zbog velikog broja lažnih azilanata, troškova koje imaju samim time i političkih posljedica na unutrašnjoj sceni zbog navale lažnih azilanata. To je jedan problem, kojeg rješavaju na način da međusobno koordiniraju svoje aktivnosti. Drugi problem je vezan na način kako oni rješavaju pitanje azilanata. Naime, u zemljama u kojima postoji ubrzani postupak, tu azilantsku proceduru mogu završiti  relativno brzo. Zato je broj azilanata tamo znatno manji u usporedbi sa zemljama gdje taj proces dugo traje", tvrdi Kacin.
 
Poseban problem je, pojašnjava, to što je Ustavni sud Njemačke odlučio da azilantima sa Balkana pripada naknada kao i svim drugima, a procedura je veoma striktna i dugo traje.
 
"Na taj način mnogi lažni azilanti, iako znaju da neće dobiti azil, odlučuju se
zimovati na toplom na trošak njemačkih poreskih obveznika. Svjesno idu u rizik. Treći problem uključuje zemlje odakle ti lažni azilanti dolaze. Postavlja se pitanje da li su napravili sve što je u njihovoj mogućnosti da se broj azilanata smanji koliko-toliko. Pošto su veoma različite prakse, iz tih različitih praksi proizlazi i različito gledanje na ekonomičnosti traženja lažnog azila. To neke zemlje pogađa više i manje. Zato su te zemlje koje su najviše pogođene među onima koje traže neka prijelazna rješenja. Koriste i prijetnju eventualnog privremenog uvođenja viza za pojedine zemlje ovog regiona", podsjeća Kacin.
 
Naglasio je kako "sve više i više sazrijeva spoznaja da je odgovornost podijeljena".
 
"Svi moraju više napraviti u tom pravcu kako bi se problem stavio pod kontrolu i kako ne bi stvarao preveliku kolateralnu štetu, što u biti znači političku štete, te pritisak na vlade da budu restriktivnije prema građanima Zapadnog Balkana", zaključio je Kacin.
 
Podsjetimo, samo u novembru 2012. godine godine u Njemačkoj je podneseno ukupno 8.849 zahtjeva za azil, od kojih je 1.306 molbi iz Srbije.

(Agencija Anadolija)


Tagovi:

Povezane vijesti