Balkan 2012. – Godina kada je Srbija definitivno izgubila Kosovo

Pregled najvažnijih događanja na Balkanu, na isteku 2012. godine.

12934
Balkan 2012. – Godina kada je Srbija definitivno izgubila Kosovo

Godinu na izmaku obilježili su brojni značajni događaji na Zapadnom Balkanu, a neki od njih bit će, po mnogima, presudni za budućnost ovog dijela svijeta.  U trećem nastavku pregleda najvažnijih događaja na Balkanu donosimo presjek dešavanja u julu, avgustu i septembru 2012. godine.

JULI

Ministar unutrašnjih poslova Srbije i budući premijer Ivica Dačić zabranio je pripadnicima Žardarmerije  da se zaklinju na Kosovo. Tekst zakletve, kako je tada rekao Dačić, može da predstavlja alibi za sumnju u evropsku orijentaciju buduće Vlade Srbije.

Dačić je dva dana kasnije formirao skupštinsku većinu i najavio formiranje vlade.

Skupštinsku većinu, koja će potvrditi i novu vladu, činit će Srpska napredna stranka (SNS), Socijalistička partija Srbije (SPS) i Ujedinjeni regioni Srbije (URS). Srbijanski teniser Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Wimbledona.

U Ljubljani je obavljena zapiljena imovine "Ljubljanske banke" zbog višegodišnjeg duga štedišama, ali u objektu banke nije pronađeno ništa osim starih stolica, omara i slično. U Bijeljini su se 4. jula sastali predsjedavajući Predsjedništva BiH  Bakir Izetbegović i Ivica Dačić.

Nadalje, istragom je otkriveno kako su tehnička neispravnost aviona i greška pilota  bili uzroci nesreće sportskog aviona u Banjoj Luci u kojoj je 20. maja stradalo pet osoba. U povodu 17. godišnjice od genocida u Srebrenici, započeo je marš mira Sarajevo – Nezuk – Srebrenica. Poznati turski pjevač Haluk Levent snimio je pjesmu o Srebrenici.

U centru Sarajeva došlo je do sukoba između navijača NK Željezničar i NK Maribor. Sarajevska policija spriječila je eskalaciju nereda. Tokom jula diljem Bosne i Hercegovine harali su požari. Najteže je bilo na području Konjica. U gaženju vatrene stihije učestvovao je i turski helikopter.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Redžepi optužio je Srbiju da potiče nerede u toj državi.

Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) 5. jula je potvrdio odluku o smjeni ministara sigurnosti i odbrane Sadka Ahmetovića i Muhameda Ibrahimovića, odnosno zamjenika državnog ministra finansija Fuada Kasumovića. Odluku je deset dana ranije u proceduru uputio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.

U Sanskom Mostu je 6. jula održana manifestacija "Musala 2012". Na istoku Kosova, u selu Talinoć 7. jula  ubijeni su muž i žena srpske nacionalnosti. Kosovski zvaničnici osudili su ovo ubistvo.

U Dubrovniku je održan "Croatia Summit 2012" na kojem su učestvovali predstavnici brojnih zemalja, kao što su Bosna i Hercegovina, Turska, Hrvatska, Makedonija, Poljska, Bugarska, Kanada, Sjedinjene Američke Države (SAD), Egipat, Austrija, Švedska i Tunis. Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić u Dubrovniku se rukovao sa premijerom Kosova Hasimom Tachijem, a mediji u regionu su to nazvali "historijskim rukovanjem".

Bh. košarkaš Mirza Teletović postigao je dogovor sa Brooklyn Netsima. To je prvi Bosanac koji će zaigrati na parketima NBA. Turski "Cevair Holding" započeo je 16. jula najveći građevinski projekt u historiji Makedonije u koji će biti uloženo 300 miliona eura.  Albanski premijer Sali Berisha izjavio 18. jula da Balkan postaje regija saradnje.

U Srebrenici je 11. jula obilježena 17. godišnjica genocida. Tim povodom turski premijer Recep Tayyip Erdogan poručio je da će "zločinci odgovarati za svoja zlodjela". Masovni pokolj u Srebrenici je, kazao je, događaj koji bi trebao biti opomena za sve. Erdogan je osudio i pokušaje negiranja genocida.

Američki predsjednik Barack Obama saopćio je istim povodom da je Srebrenica "među najmračnijim događajima u povijesti 20. stoljeću". Povodom 17. godišnjice genocida u Srebrenici visoki zvaničnici Evropske unije saopćili su da će "Srebrenica ostati tihi spomenik". Srebrenica je bol koja neće biti zaboravljena, kazao je turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu. 

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Mustafa ef. Cerić izjavio je u Srebrenici da su izvršitelji genocida nagrađeni teritorijem. Zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag poručio je da je "Srebrenica svjedočila jednom od najvećih genocida u svijetu".

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon sastao se 23. jula u Beogradu sa predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, premijerom Ivicom Dačićem i šefom srbijanske diplomatije Vukom Jeremićem. Ban je potom otputovao na Kosovo, ali mu Srbija nije dozvolila da leti preko Srbije za Prištinu.

Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon posjetio je 25. jula Bosnu i Hercegovinu. On se susreo se sa članovima Predsjedništvom BiH, govorio u Parlamentarnoj skupštini BiH, posjetio Srebrenicu. Ban je, između ostalog, kazao da je UN kriv za Srebrenicu.

Tokom posjete Ban Ki-moona Memorijalnom centru Potočari, u blizini bivše baze UNPROFOR-a u Srebrenici, 26. jula je pronađena masovna grobnica. U grobnici se nalazila i jedna beba.

Na godišnjicu genocida aktivisti ultradesničarskog srpskog pokreta "Naši" u centru Aranđelovca postavili su ploču s natpisom "Ulica Ratka Mladića". Međutim, u Skupštini Vojvodine odata je počast za nevine žrtve.  U Beogradu je 23. jula potpisan koalicioni Sporazum za formiranje nove Vlade Srbije. Srbija je 27. jula dobila novu vladu na čelu sa Ivicom Dačićem.

Tokom procesa kandidiranja za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istaknuta je gotovo plebiscitarna podrška tuzlanskom muftiji Huseinu ef. Kavazoviću. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je napustio SDP. Ta stranka je zatražila od Komšića da napusti i Predsjedništvo BiH, što on nije učinio.

Srbija je najavila obračun s kriminalom i korupcijom. Najavljena je i ratifikacija Sporazuma Alija Izetbegović – Franjo Tuđman prema kojem bi Veliki i Mali Školj te vrh poluotoka Klek trebali pripasti BiH. Nakon žestokih reakcija opozicije u Hrvatskoj, premijer Hrvatske Zoran Milanović poručio je da "ne prodaje hrvatski teritorij".

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović boravio je u dvodnevnoj posjeti Turskoj, gdje se  sastao sa premijerom Erdoganom, predsjednikom Abdulahom Gulom i šefom diplomatije Davutogluom.

AVGUST

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ovjerila je 1. avgusta za učešće na ovogodišnjim lokalnim izborima 2.251 kandidatsku listu. Ukupno su ovjerena 30.352 kandidata, od toga 29.801 kandidat za vijećnike/odbornike i 551 kandidat za načelnika/gradonačelnika.

Nakon konsultacija s parlamentarnim strankama, crnogorski predsjednik Filip Vujanović donio je odluku o tome da se prijevremeni parlamentarni izbori u Crnoj Gori održe 14. oktobra.  U susretu drugog kola B skupine olimpijskog turnira u Londonu rukometaši Hrvatske su deklasirali Srbiju 31:23 (13:9). U Hrvatskoj je 2. avgusta objavljena lista poreskih dužnika. Utvrđeno je da država potražuje oko 30 milijardi kuna.

Austrijska Hypo Alpe Adria banka podnijela je tužbe protiv nekada vodećih ljudi te banke u Sloveniji, tražeći odštetu od 23,4 miliona eura. U prvoj utakmici trećeg pretkola Evropske lige Sarajevo je savladalo crnogorsku Zetu rezultatom 2:1.

Predstavnik Bosne i Hercegovine je tokom glasanja u Generalnoj skupštini UN-a podržao Rezoluciju o Siriji, koju je predložila Saudijska Arabija, što je izazvalo političke nesuglasice u zemlji i zahtjev Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da bude smijenjen ministar vanjskih poslova Srbije Zlatko Lagumdžija.

Na mjestu nekadašnjeg koncentracionog logora Omarska kod Prijedora održana je komemoracija u znak sjećanja na 6. august 1992. godine kada je započelo raspuštanje tog logora u kojem su, prema svjedocima, vršeni užasni zločini.

Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine ostvarila je 17. avgusta veoma bitnu pobjedu na startu kvalifikacija za Eurobasket protiv veoma jake selekcije Latvije rezultatom 87:84. U Sloveniji je 21. avgusta započela kampanja pred predsjedničke izbore zakazane za 11. novembar ove godine.

Sud u Haagu odbio je 23. avgusta zahtjev austrijske firme "Adria Beteiligungs GmbH" za poništenjem odluke Arbitražnog suda kojom je toj tvrtki odbijen zahtjev da joj Hrvatska nadoknadi štetu od 80 miliona eura.

Dionica autoceste Kakanj – Bilješevo, ukupne dužine od deset kilometara, zvanično je otvorena i puštena u promet 24. avgusta. U padu balona kod Ljubljane poginule su četiri osobe, 18 ih je povrijeđeno, a nekolicina se smatra nestalim.  Komandant KFOR-a Erhard Drews izjavio je 28. avgusta da je KFOR uklonio sve fizičke barikade kako bi "drugi mogli da se posvete političkom napretku".

SEPTEMBAR

Protiv bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera podignuta je i peta optužnicu koja se odnosi na slučaj "Planinska". Predstavnici Evropske unije i Kosova postigli su 3. juna dogovor o mandatu EULEX-a nakon što bude donesena odluka o okončanju nadgledane nezavisnosti Kosova.

Dom naroda Parlamenta FBiH po hitnom postupku je usvojio sve akte neophodne za sredstava IV stand by aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda od 534,5 miliona KM.

Sloveniju su tih dana posjetili istražitelji Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) koji ispituju sumnje o korupciji i konfliktu interesa vezanim za gradnju najvećeg energetskog objekta u Sloveniji. Evropska unija, kao cjelina, traži od Srbije da prizna Kosovo, prenio je srbijanskom premijeru Ivici Dačiću predsjednik Evropskog parlamenta Martin Schultz u toku sastanka u Briselu.

U završnom podnesku Haškog tužilaštva u slučaju protiv bivšeg premijera Kosova i zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramusha Haradinaja navedeno je da je na "osnovu svih dokaza odgovoran za ubistva".

Tri osobe preminule su u Srbiji od posljedica zaraženosti virusom zapadnog Nila. Skupština Kosova ratificirala je 7. septembra Sporazum s Evropskom unijom za mandat EULEX-a do juna 2014. te je usvojila 22 ustavna amandmana kojima se okončava međunarodno nadziranje neovisnosti Kosova. U utakmici kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo (SP) 2014. godine, reprezentacija BiH je u gostima savladala Lihtjenštajn rezultatom 8:1.

Patrijarh srpski Irinej posjetio je u prvoj polovici septembra Sarajevo, gdje je boravio prvi put. Premijer Srbije Ivica Dačić je, također, tih dana bio u dvodnevnoj posjeti Sarajevu.

U Sarajevu je od 9. do 11 septembra održana Međunarodna konferencija za mir "Naša je budućnost živjeti zajedno - Religije i kulture u dijalogu", u organizaciji katoličke organizacije Sant'Egidio iz Rima. Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović boravio je u Sarajevu gdje je, također, učestvovao na Međunarodnom susretu za mir.

Premijer Italije Mario Monti posjetio je Sarajevo, a predsjednik Rusije Vladimir Putin u Sočiju ugostio predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

Policija u Bosni i Hercegovini započela je 12. septembra da provodi najveću poslijeratnu operaciju usmjerenu na borbu protiv organiziranog kriminala. Uhapšeno je više desetina osoba. Cilj akcije, kako je kasnije potvrđeno, bilo je hapšenje Nasera Keljmendija, osobe s liste narko bossova američkog predsjednika Baracka Obame. Međutim, Keljmendi je izbjegao akciju i pobjegao u Crnu Goru. Kontroverzni biznismen Keljmendi, utvrđeno je, napustio je Crnu Goru u ponedjeljak, 10. septembra, kada je ušao na teritoriju Kosova.

Osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić 12. septembra se prvi put pojavio u Velikoj Kladuši nakon što je u martu pušten iz zatvora u Puli, gdje je izdržavao kaznu za ratni zločin.

Evropski parlament je na zasjedanju 13. septembra u Strasbourgu usvojio Rezoluciju o zajedničkoj sigurnosnoj i vanjskoj politici u kojoj se, između ostalog, kaže da EU treba da ostane angažirana u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.

Tokom 14. i 15. septembra u posjeti Bosni i Hercegovini boravio je turski premijer Recep Tayyip Erdogan sa članovima porodice i drugim visokim zvaničnicima. Premijer Erdogan uputio je tom prilikom više važnih poruka. Između ostalog, poručio je građanima BiH i Bošnjacima da se ne dijele, da u politici nema neprijatelja, već oponenata, kao i da Turska želi snažnu i stabilnu državu Bosnu i Hercegovinu.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Balkan Jelko Kacin poručio je da "ovakva Bosna i Hercegovina ne može pregovarati o pristupanju EU".

U Sarajevu je 23. septembra održano zasjedanje izbornog tijela na kojem je za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH izabran Husein ef. Kavazovi. On je naslijedio reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef. Cerića. Kavazović je osvojio 240 glasova, travnički muftija Nusret ef. Abdibegović 69 glasova, a sarajevski muftija Husein ef. Smajić 45 glasova. Kavazović je zahvalio muslimanima što su ga izabrali.

Avion za obuku Vojske Srbije (VS) "lasta" srušio se 26. septembra u blizini Beograda, u naseljenom dijelu Nove Pazove. Pilot Vojske Srbije, major Goran Savić, rodom iz Zenice, podlegao je zbog povreda zadobijenih prilikom pada aviona

U Bruxellesu je 25. septembra održan sastanak zemalja kandidata i zemalja u procesu kandidature za članstvo Evropskoj uniji, a tema sastanka bila je zaštita okoliša i prirodne sredine. Nakon  sastanka potpisana je zajednička izjava na temu okoliša. Isti dokument potpisali su, po prvi put, kosovski ministar za okoliš Dardan Gasi i srbijanski ministar za okolis Oliver Dulić. Srbija nije odstupila od sastanka na kojem su prisustvovali predstavnici Kosova

Zbog zločina za vrijeme rata na Kosovu članovi "Gnjilanske grupe" u Beogradu su 11. septembra proglašeni krivim. Na 116 godina zatvora osuđeno je 11 Albanaca.  Biskup mostarsko duvanjski Ratko Perić objavio je 28. septembra Promemoriju u kojoj je od hrvatskog predsjednika Ive Josipovića tražio pomoć kako bi bh. Hrvati dobili entitet.

Predsjedavajući predsjedništva BiH Bakir Izetbegović obratio se Generalnoj skupštini UN-a. Poručio je kako "mi u BiH osjećamo bol sirijskog naroda kao svoj osobni".

Općinski sud Sarajevo donio više presuda protiv Republike Srpske po privatnim tužbama građana zbog granatiranja Sarajeva tokom agresije na BiH. Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija susreo se u New Yorku sa američkom državnom sekretarkom Hillary Clinton.

U Sloveniji su 27. septembra uhapšeni gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković i njegov sin Jure. Srbija datum o prijemu u Evropsku uniju očekuje do juna 2013. godine, rekao potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić. Makedonija treba nastaviti s pozitivnim pomacima u kretanju ka EU-u, kazao evropski povjerenik za proširenje EU Stefan Fule u Skoplju 17. septembra 2012. godine.

(Agencija Anadolija)

 

 


Tagovi:

Povezane vijesti