Čari Anadolije 36/2022

Čari Anadolije 36/Džamija Selimiye

1822192
Čari Anadolije 36/2022
selimiye cami
selimiye.jpg

 

Anadolija je svjedočila civilizacijama, ratovima i miru od najranijih faza historije. To je zajednička priča o velikom broju kultura, različitih vjerovanja i različitih jezika kojima je bila domaćin.

Anadolija ponekad neočekivano otkriva priču koju skriva u svojoj prirodi, ponekad u svojim jedinstvenim strukturama koje prkose stoljećima... Tragovi priče nalaze se uglavnom u glavnim gradovima država utemeljenih na ovim prostorima... Od Hetita do Urarta, od Bizantijaca do Osmanlija, njihove kulture. Iako su im geografski uslovi različiti, svi oni daju poseban značaj svojim prijestolnicama. Prijestolnice su opremljene jedinstvenim arhitektonskim djelima koja pokazuju moć države. Te civilizacije, države i carstva opisujemo kroz njihove prijestolnice, pokušavamo ih razumjeti. Danas ćemo u Čarima Anadolije govoriti o jednoj od prijestolnica Osmanskog Carstva, koje je vladalo više od 600 godina, Edirneu i veličanstvenom arhitektonskom djelu, džamiji Selimiye i njenom kompleksu.

Počevši od antičkog, ljudi su se u Edirne naseljavali u svakom razdoblju. Dvije važne rijeke kao što su Marica i Tunca igraju glavnu ulogu u odabiru Edirnea. Tokom rimskog razdoblja, car Hadrianus je shvatio stratešku važnost grada i nazvao ga Hadrianapolis, što znači "Hadrijanov grad". Ovo ime se s vremenom mijenja i nakon što je Osmansko Carstvo osvojilo grad, dobio je ime Edirne. Prijestolnica je ovdje premještena jer je bila važna polazišna tačka za osvajanja u Evropi. Edirne je bio glavni grad Osmanskog Carstva osamdeset i osam godina, sve do osvajanja Istanbula.

Edirne je opremljen gostionicama, hamamima (turskim kupatilima), mostovima, medresama i džamijama onako kako i dolikuje jednom glavnom gradu. Osmanska kultura i arhitektura odražavaju se u cijelom gradu. Edirne je zadržao svoju važnost i kada Istanbul postane glavni grad.  Nakon što je Selim II osvojio Kipar, želio je sagraditi džamiju u Edirneu i taj zadatak je povjerio Mimaru Sinanu, jednom od najpoznatijih arhitekata ne samo ove zemlje, nego i svjetske historije... Mimar Sinan je genij koji majstorski spaja tehniku, estetiku i kulturne elemente u svojim djelima. Sinan ima inženjersko i arhitektonsko znanje daleko ispred svog vremena. Ta se kompetencija ogleda u svim njegovim djelima. Među njegovim djelima posebno mjesto zauzima džamija i kompleks Selimiye u Edirneu, a Selimiye definiše kao "moje remek-djelo". U džamiji Selimiye svoje osamdesetogodišnje iskustvo spaja sa snagom svoje umjetnosti, otkrivajući je nevjerojatnom finoćom i detaljima.

Džamija Selimiye predstavlja vrhunac osmanske arhitekture, kažu stručnjaci. UNESCO je po prvi put jednu džamiju uvrstio na popis svjetske baštine, jer je ista remek-djelo sa svojim jedinstvenim kvalitetama i predstavlja jedno ili više značajnih razdoblja ljudske historije.

Silueta Selimiye pojavljuje se sa svoja dva minareta odmah po ulasku u Edirne. Mimar Sinan džamiju postavlja na uzvišenje koje gleda na grad tako da se vidi sa svih strana. Kako se približavate džamiji, Selimiye otkriva svu svoju raskoš svojim monumentalnim izgledom i jedinstvenom arhitekturom. Selimiye džamija, sa svojom veličanstvenom kupolom, četiri elegantna minareta, medresama, bibliotekom i bazarom nalazi se u centru ovog kompleksa.

Najvažnija karakteristika koja razlikuje Selimiye od ostalih džamija je njeno kube. Jer ovo je vrlo velika kupola koja je izgrađena bez ikakve potpore bilo kojeg arhitektonskog elementa. Tehnički je vrlo teško pokriti velike otvore s tako velikom jednostrukom kupolom. U historiji arhitekture vrlo malo građevina čini cjelokupnu unutarnju i vanjsku percepciju zgrade sa samo jednom divovskom kupolom. Toliko da nije moguće navesti druge primjere osim Panteona u rimsko doba, Aja Sofije u bizantskom razdoblju, Firentinske katedrale koja se počela graditi u 13. stoljeću i džamije Selimiye u osmanskom razdoblju.

Aja Sofija je uvijek jedan od najveličanstvenijih i najvažnijih elemenata Istanbula, koji je ujedno bio  i glavni grad istočnog Rima. Osim svog vjerskog značenja, poznata je i po veličini svoje kupole. Arhitekt Sinan također je pod utjecajem Aja Sofije i uvijek sanja da napravi kupolu veću od kupole Aja Sofije. Ovaj san ostvaruje u džamiji Selimiye. Sa svojom kupolom od 43 metra i promjera 32 metra, Sinan prolazi pored Aja Sofije i stvara monumentalno djelo u džamiji Selimiye. S obzirom na tehničko znanje tog razdoblja, Sinan je postigao nemoguće. Naglašava vanjski učinak Selimiyine divovske kupole s minaretima. Minareti koji se graciozno uzdižu prema nebu sa svih strana kupole odlikuju se time što su drugi najviši minaret na svijetu.

Glavni učinak Selimiyine divovske kupole osjeća se u unutrašnjosti. Budući da unutrašnjost džamije nije podijeljena elementima kao što su stupovi, ona je vrlo velika i prostrana, te se cijeli džemat može okupiti u jednom prostoru. Nemamo dovoljno vremena da opišemo učinak koji ima na ljude i emocije koje izaziva... Najbolje je biti pod tom kupolom i osjetiti to zadovoljstvo...

Sinan je postavio stotine malih prozora na zidove i kupolu džamije kako bi adekvatno osvijetlio veliku zgradu poput Selimiye. Unutarnji ukrasi džamije impresivni su kao i njena arhitektura. Unutrašnjost džamije nudi drugačiju vizualnu gozbu s najfinijim primjerima izrade i motivima pločica od drveta, sedefa, mermera. Minber i njezin mihrab spadaju u remek djela izrade mermerom.

Selimiye džamija i njen kompleks veličanstven je kompleks zgrada koji se integrira s Edirneom i možda stoji ispred grada. Zahvaljujući tehničkoj savršenosti, potresi i elementarne nepogode joj ne mogu ništa, prkosi godinama... Najveličanstvenije je djelo Mimara Sinana i smatra se vrhuncem osmanske arhitekture u smislu razvoja džamija.

Danas smo govorili o džamiji i kompleksu Selimiye, prvoj džamiji uvrštenoj na popis kulturnih djela UNESCO-a, koja se svojim dimenzijama i estetskom vrijednošću opisuje kao remek djelo jednog ljudskog genija.



Povezane vijesti