Zanemarene opasnosti ekstremne desničarske mreže na Balkanu

Dr. Hikmet Karčić

1663462
Zanemarene opasnosti ekstremne desničarske mreže na Balkanu

Njihove ideologije i politike su normalizovane, i regija je pod prijetnjom destabilizacije, s potencijalno opasnim posljedicama za Bosance i druge ranjive skupine.

Prije izvijesno vrijeme, slovenački mediji otkrili su postojanje non-papera (neslužbene diplomatske note) koji se bavio mogućim potencijalom "raspada" Bosne i Hercegovine i određivanje novih granica duž etničkih linija na Balkanu.

Ljudi u Bosni i Hercegovini su davno naučili da kad neko negdje počne „crtati“ „nove granice“, to obično znači da će, u najboljoj verziji događaja, Bošnjaci završiti u egzilu.

Prije četvrt stoljeća srpski i hrvatski lideri 'nacrtali' su nove granice slične onima koje su njihovi prethodnici napravili 1939. godine, uoči Drugog svjetskog rata. Oba puta, eufemizam 'crtanja' značio je da Bošnjaci završavaju u enklavama, izbjegličkim konvojima i masovnim grobnicama.

Slovenija, kojom vlada Janez Janša, političar ekstremne desnice, s čvrstim vezama s drugim političarima ekstremne desnice širom Evrope, a posebno mađarskim predsjednikom Victorom Orbanom, također ima snažne veze u Republici Srpskoj, entitetu bosanskih Srba u Bosni i Hercegovini. Već 2018. pokrenuta je istraga o pozamašnom zajmu koji je Janšinoj stranci dala jedna poslovna žena iz Republike Srpske.

Vrijeme nastanka ovog dokumenta posebno je zabrinjavajuće jer će Slovenija predsjedavati Vijećem Evropske unije od 1. jula do 31. decembra 2021. godine, kada bi se mogli očekivati ​​pokušaji nametanja ove agende.

Tokom godina, politički lideri bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, uz pomoć saveznika u vladinim institucijama Srbije i Hrvatske, zalagali su se za ideju o raspadu Bosne i Hercegovine po etničkoj liniji, kako bi se stopili u „Veliku Srbiju“ i 'Velike Hrvatske'.

Pandemija Covid-19, porast ruskog i kineskog uticaja u regiji, pokušaji destabilizacije u Crnoj Gori i sjevernoj Makedoniji te porast nacionalizma, populizma i ekstremizma krajnje desnice ponovo su doveli regiju u težak položaj. Mreža aktera krajnje desnice, posebno mađarski premijer Viktor Orban, preuzela je javni prostor i politički diskurs u cijeloj regiji, a sve više i šire.

U februaru 2018. godine, italijanska liderka krajnje desnice Giorgia Meloni sastala se s Viktorom Orbanom. Tokom njihovog sastanka na zidu je bila prisutna demografska karta Bosne i Hercegovine. Nije bilo službenog objašnjenja, ali čini se očitim da je došlo do rasprave o demografskoj strukturi zemlje. Kasnije te iste godine objavljena je još jedna Orbanova fotografija, ispred iste karte, na kojoj je držao knjigu objavljenu 2017. godine, koju je objavio Douglas Murray, pod nazivom Čudna smrt Evrope: imigracija, identitet, Islam. Njegov glavni argument je da imigracija uništava Evropu.

Orban je uspostavio veze i s drugim nacionalističkim i ekstremno desničarskim političarima u regiji: 2019 godine sastao se s Miloradom Dodikom, članom bh. Srba u Predsjedništvu BiH. Nakon sastanka, Orban je izjavio da „Intenzitet ovih odnosa [sa Republikom Srpskom] nije onakav kakav bi mogao biti. Namjeravamo ojačati odnose između Budimpešte i Banja Luke [administrativnog centra bh. entiteta Republika Srpska].“ Dodik se prethodno sastao i razgovarao o saradnji sa delegacijama krajnje desničarskih stranaka iz Italije, Mađarske i Austrije.

Nedavno je Orban također počeo redovno da se sastaje sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Bivši sjeverno-makedonski nacionalistički premijer Nikola Gruevski pobjegao je u Mađarsku 2018 godine kako bi izbjegao zatvorsku kaznu zbog nezakonite kupovine Mercedesa. Također je osumnjičen da stoji iza napada na makedonski parlament 2017. godine.

Izbori 2020. u Crnoj Gori doveli su na vlast prosrpsku i prorusku koaliciju, polarizujući društvo i destabilizirajući zemlju. Do toga je došlo nakon nekoliko godina zloćudnog stranog utjecaja u zemlji koji je vrhunac dostigao 2016 godine kada je nekoliko ruskih špijuna uhapšeno zbog neuspjelog pokušaja puča.

Od izbora, negiranje bosanskog genocida je u porastu. Nedavno je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava odbio da prizna genocid u Srebrenici 1995 godine dok prema njegovim riječima „nedvosmisleno ne bude utvrđen“.

Talas ideologija ekstremne desnice i njihovih mreža u jugoistočnoj i istočnoj Evropi je u porastu. Rat u regiji Donbas u Ukrajini 2014 godine pokazao je koliko su te mreže međusobno dobro povezane. Hrvati su se borili zajedno s ukrajinskim snagama, dok su Srbi podržavali proruske separatiste. Strani borci iz regije i dalje sudjeluju na obje strane sukoba, a kako se sukob nedavno intenzivirao, tako raste i broj dobrovoljaca iz regije.

Veze paravojnih jedinica i političkih elita u regiji, koje su do tada bile tajne, otkrivene su prošle godine. Te su veze također dostigle nivo diplomatskog skandala kada je bosanski Srbin, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, tokom nedavne državne posjete Bosni i Hercegovini darovao ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu pravoslavnu ikonu za koju se ispostavilo da je opljačkana tokom tekućeg rata u Ukrajini. Čim je otkriven ovaj skandal, Lavrov je odmah vratio poklon ambasadi Bosne i Hercegovine u Moskvi.

Dugo je zanemarivana prijetnja ekstremnih desničarskih ideologija i populizma na Balkanu. Dato im je puno vremena da se širi i rastu. Sada smo došli u fazu u kojoj su se ove politike normalizovale i regija je pod prijetnjom destabilizacije. Čini se da je Bosna i Hercegovina prva na listi ovih aktivnosti. Ako se ostave da djeluju bez ikakvog protivljenja, sljedeće će mete biti usmjerene na druge ranjive skupine.



Povezane vijesti