Sedmična Analiza 12/2020

Analiza docenta dr. Murata Yešiltaša, direktora za sigurnosna istraživanja/SETA

1381464
Sedmična Analiza 12/2020

 

Nova vrsta virusa Corona (Covid 19), koja se pojavila u kineskoj provinciji Wuhan u januaru i koji se za samo tri mjeseca proširio po cijelom svijetu, prouzrokovala je veliki udarac na cjelokupan globalni sistem. Svjetska politika je u posljednjih 10 godina svjedočila zbivanjima globalnih razmjera. 11. septembra globalni sistem je bio suočen sa sigurnosnom krizom, da bi se ova kriza, pojavom ISIS-a, transforimsala u globalnu sigurnosnu krizu. 2008 godine svijet je bio suočen sa globalnom finansijskom krizom/recesijom. I pored toga što je prošlo više od deset godina, umjesto napretka, globalni sistem je zabilježio nazadak; ekonomski pokazatelji su nazadovali. Trgovinski rat između SAD-a i Kine zaprijetio je globalnom ekonomskom poretku tako da su se iz dana u dan povećavala očekivanja da će se uskoro pojaviti nova globalna kriza. Politička kriza na globalnom nivou, povećanje ultra radikalnih skupina, nefunkcionalnost međunarodnih institucija i kriza u Siriji su pitanja koja su sa sobom donijela i činjenicu da se preispita budućnost globalnog sistema. Međutim, te probleme nitko nije protumačio kao pesimističku i neizvjesnu budućnost. No, epidemija zvana Corona ukazuje na mnogo dublju krizu i neizvjesnim stvara budućnost globalnog sistema.

 

Corona je prije svega globalno zdravstveno pitanje koje se direktno tiče sigurnosti ljudi. Ljudska sigurnost smatra se jednim od centralnih pitanja svjetske politike i svjetske sigurnosti još od 1980-ih. Epidemija Corone počela je proizvoditi učinke izvan ljudske sigurnosti i globalnog javnog zdravlja. Prvi i najvažniji učinak nesumnjivo se primjećuje na globalnoj ekonomiji. Neizvjesnost u vezi toga do kada će trajati ova pandemija, da li će se uzeti pod kontrolu, njen kobni uticaj po čovječanstvo i da li će se opet ponoviti su pitanja koja se već od sada negativno odražavaju na globalnu ekonomiju.

Zastoj rasta kineske ekonomije, obustava proizvodnje u ovoj zemlji, zastoj u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španiji, kao ekonomskim lokomotivama, uslovili su da se na scenu pojave igrači poput SAD-a. I pored intervencije Američke centralne banke u vrijednosti od 700 milijardi dolara, tržišta nisu uspjela pozitivno odgovoriti na ovu preventivnu mjeru. Kennet Rogoff, jedan od glavnih savjetnika u ekonomskim institucijama poput MMF-a, tvrdi da će svjetska ekonomija ući u recesiju nakon perioda smanjenja. Institut za istraživanje Oxford tvrdi da će zemlje u razvoju, koje posjeduju vanjski dug, imati poteškoće u otplati dugova.

S druge strane, Američka centralna banka provodit će politiku monetarne ekspanzije, metodu koja se ne primjenjuje često. Francuska je, s druge strane, objavila da planira izdvojiti novac za borbu protiv Corone s ogromnim proračunom od 500 milijardi eura. Preduzete mjere ne usporavaju recesiju u gospodarstvu, jer su se stvarna tržišta zaustavila. Ako tako krene, čini se malo vjerojatnim da će se globalna ekonomija oporaviti u naredne dvije godine. Cjelokupna ova situacija može rezultirati ekonomskom depresijom i bankrotom zemalja koje posjeduju ¨krhku¨ ekonomiju. Stoga bi epidemija Corone mogla globalnu ekonomiju dovesti u historijsku krizu što može prouzrokovati promjenu strukturalne situacije u globalnoj ekonomiji.

Druga dimenzija epidemije Corone, koja se tiče budućnosti globalnog sistema, direktno se odnosi na globalnu sigurnost. Kao što je navela i vlada Republike Turske, Corona je „globalni problem, ali nacionalna borba”. To podstiče sve zemlje da usvoje metodu borbe za sopstveni spas. Svaka država pokušava da spasi sebe i svoje građane. Kina, Italija, Francuska, SAD, Španjolska i mnoge europske zemlje počele su poduzimati drastične mjere. Od početka pandemije, Turska je zemlja koja je poduzela najrigoroznije mjere zaštite od širenja korona virusa. Skoro sve zemlje su međusobno prekinule vazdušne linije. Francuska je zatvorila sve granične prijelaze. Velika Britanija slijedi drugačiju strategiju od ostatka svijeta, što je prouzrokovalo paniku kod naroda ove zemlje. Francuska je odložila drugi krug općinskih izbora; Španija je saopćila da su sve privatne bolnice prešle u upravu države. U Holandiji je, nakon 1973. godine i naftne krize po prvi put bila svjedok obraćanja premijera narodu. U SAD-u je u regijama koje su zahvaćene koronom zabilježeno povećanje ličnog naoružavanja. Ukoliko se ovako nastavi, panika će usloviti pojavu nacionalne sigurnosti koja će se potom proširiti i na cijeli svijet.

Virus korona se negativno odrazio na globalnu ekonomiju i globalnu sigurnost, što će kasnije definisati budućnost globalnog sistema. Prvi uticaj će se direktno odaraziti na ekonomju zemalja. Snažne zemlje neće imati problema u vezi poduzimanja preventivnih mjera, no neuravnoteženost koja će se pojaviti u globalnom ekonomskom sistemu odrazit će se i na velike ekonomije. Siromašne zemlje neće imati više šta da izgube.

Kako se pojedinci koji paniče povećavaju, socijalna psihologija će slijediti njihovo panično ponašanje i proizvesti rezultat koji može izazvati politički haos. Stoga će društva snažne socijalne otpornosti preživjeti ovaj proces s manje štete.

Treći efekat temelji se na državnoj otpornosti. Države koje su institucionalizirane, imaju standardne postupke i imaju jak mehanizam odlučivanja preživjet će ovo razdoblje s manje štete. Slabe zemlje će još više oslabiti i možda će se čak pretvoriti i u bespomoćne države.

Najvjerojatnije, kada se epidemija završi, suočit ćemo se sa globalnim krhotinama. Pričekat ćemo i spoznati kako će se ta olupina pripremiti za novi globalni poredak.



Povezane vijesti