Sarajevo: Centralna bajramska svečanost održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji

Nakon sabah-namaza održan je svečani program kojeg su izveli poznati učači Kur'ana, ilahija i kasida.

1677698
Sarajevo: Centralna bajramska svečanost održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji
saraybosna bayram namazi1.jpg
saraybosna bayram namazi2.jpg
saraybosna bayram namazi3.jpg
saraybosna bayram namazi4.jpg

Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini povodom Kurban-bajrama održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Nakon sabah-namaza održan je svečani program kojeg su izveli poznati učači Kur'ana, ilahija i kasida.

Dane Kurban-bajrama određuje klanje kurbana - što je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima a.s., i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama, te dani hadža - dani boravka nekoliko miliona muslimana u časnim mjestima Mekki i Medini.

I ove godine, zbog pandemije koronavirusa, milioni hadžija su spriječeni da obave petu islamsku dužnost - hadž, a koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.

Kurban bajram traje četiri dana. Za vrijeme Kurban-bajrama poslije svakog farz namaza uči se tekbir i tešrik. Vrijeme učenja tekbir-i tešrika traje od sabaha 9. zu-l-hidžeta, Dana Arefata, a završava sa ikindijom četvrtog dana Bajrama.

Bajramska hutba reisa Kavazovića: Ne potcjenjujte lekcije naučene iz bliske nam prošlosti

 Vrijeme koje dolazi, kao i ovo koje živimo, tražit će trud i žrtvu. Morat ćemo je podnijeti, onako kako su nas učili naši preci. Neka naša žrtva bude u ime Boga za dobro svih ljudi. Ne smijemo pristati na nasilje i nepravdu prema ljudima ma koji oni bili, prema narodu i zemlji, poručio je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u hutbi tokom bajram-namaza kojim je danas počeo jedan od najvećih muslimanskih praznika Kurban-bajram, javlja Anadolu Agency (AA).

"I ovo bajramsko jutro je prilika u kojoj se prisjećamo Ibrahima, a.s., i njegova sina Ismaila. Oni su bačeni u kušnju koju samo čvrsta srca mogu podnijeti i iz nje izaći kao pobjednici. Svojom spremnošću i odlučnošću da se ispuni Božija naredba oni su u svim vremenima ostali primjer čvrste, nepokolebljive i stamene vjere. Ibrahim, a.s., stekao je najčasniji naziv Halilullah i o tome Kur'an kaže: A Bog je Ibrahima učinio (Svojim) prijateljem", kazao je Kavazović.

Naglasio je da čovječanstvo do tada nije zabilježilo, a ni poslije toga, ono čemu je svjedočio Ibrahim, a.s.: kušnje zarad vjere koju je nosio u sebi, od izgona iz drevnog Ura, pa sve do zahtjeva da žrtvuje svoga sina.

"Ta kušnja svima nama izgleda nestvarno. No, i ona, i sve druge koje je prošao i svi ispiti koje je polagao, i sve žrtve koje je podnosio, nisu ga pokolebale u čvrstoj vjeri, ma koliko mu bilo teško i ma kolika bila cijena koju je morao platiti. Od svih vjerovjesnika, samo je Ibrahimu, a.s., pripala ta čast prijateljstva s Uzvišenim. To govori o snazi njegovog duha i njegovom mjestu među ljudima", rekao je Kavazović u hutbi tokom bajram-namaza.

Istakao je važnost da ovo jutrošnje prisjećanje bude inspirativno i podsticajno da "naša srca ustupimo iskrenoj i potpunoj ljubavi, da našu vjeru, naše htijenje i naše djelovanje oplemenimo tim iskrenim nijetom i posvemašnjom težnjom da se što više približimo stepenu na kojem je Ibrahim, a.s. bio".

"Nakon klanjanja bajram-namaza, pristupit ćemo našim kurbanima. To je veliki čin žrtve. Kada budemo to činili, neka naša srca i naši jezici veličaju Allaha, dž.š., jer prinošenje kurbana je simbolički čin prijateljstva s Bogom", rekao je Kavazović.

Prema njegovim riječima, kurban je svjedočanstvo blizine čovjeka i Boga, "kojim ga dozivamo, veličamo i molimo da ojača naše prijateljstvo i naš savez (misaq) s Bogom".

"Kurban je izraz naše spremnosti da iz mnogog dobra koje nam je Uzvišeni učinio dostupnim, izdvojimo dio kojim ćemo, prije svega, sebe i svoju porodicu zaštititi i učiniti bližima Uzvišenom, a onda ćemo, darujući njegove dijelove drugima, pomoći onima koji su u stanju potrebe i nemoći. Taj naš osjećaj za druge, ta naša potreba da se ne bude egoistično i samodovoljno, kurbanom se osnažuje i čini plemenitom", pojasnio je Kavazović.

Podsjetio je da su neki od ashaba govorili: "Kada bi neko od naše braće ashaba ustao iz mezara i pogledao prema najpobožnijim od nas, ne bi ih ni pozdravio, a za ostale bi rekao: 'Ovi ne vjeruju u Sudnji dan'".

"Nije li ova izjava ashaba izraz iskrene, otvorene i snažne samokritičnosti? Koju muslimani moraju njegovati u svim vremenima! Može li se ona shvatiti kao svevremenski poziv da se u odanosti Bogu i njenoj manifestaciji nikada ne može dovoljno učiniti i da je ta vrsta truda ustvari ono što naše živote treba da stalno zaokuplja? Zar ne treba stalno da se trudimo da činimo dobro, da ljudi oko nas u nama vide taj trud i da se i oni inspiriraju nama?", kazao je Kavazović.

Pozvao je sve da se okupe oko Božje riječi, koja je svima zajednička.

"Založimo se za domovinu jednakih ljudi, bez obzira na razlike među nama. Ako se i trudimo da budemo različiti, znajmo da smo Bogu svi jednako vrijedni. Pozivam vas da ne držimo stranu onima koji pozivaju na podjele, koji na nas jednako ne gledaju, koji nas ne vide kao sinove i kćeri jedine nam domovine. Vrijeme koje dolazi, kao i ovo u kojem živimo, tražit će trud i žrtvu. Morat ćemo je podnijeti, onako kako su nas učili naši preci. Neka naša žrtva bude u ime Boga za dobro svih ljudi. Ne smijemo pristati na nasilje i nepravdu prema ljudima ma koji oni bili, prema narodu i zemlji. Čuvajmo stare i provjerene prijatelje, saslušajmo ono što nam govore i poslušajmo ih, ako je to u interesu svih nas, naroda i domovine. Oni među nama kojima smo dali mandat da u naše ime govore, neka znaju: ova zemlja ne pripada ni nama ni njima, ovo je zemlja naše djece i naših unuka, od kojih smo je posudili. Ne pristajte na geta i podjele, već na slobodu, jednakost i zajedništvo", poručio je Kavazović.

Prema njegovim riječima, to je taj isti nauk kojem su pozivali Allahovi vjerovjesnici, Musa, Isa i Muhammed a.s.

"Našim precima draži je bio i šehadet na Božijem putu, nego izdaja ideala. Danas se naša bajramska radost stapa s prijedorskom tugom i bolom. Danas se prisjećamo monstruoznosti zločina koje su krvnici počinili u dolini Sane 1992. godine. Ne smijemo zaboraviti ta zlodjela, ne smijemo posustati u našoj stalnoj borbi za glas, za slobodu, za sjećanje na njih koji su pravi, čisti i nevini pobijeni. Moramo se prenuti iz sna. Na našim granicama nije tako mirno kao nekada. Zli ljudi su sve glasniji, sve uporniji i sve bliži. Ne potcjenjujte lekcije naučene iz bliske nam prošlosti. Lošim učenicima lekcija se ponavlja. Zabrinut sam za kršenje zakona, zloupotrebu državnih institucija i na hajku protiv vrijednih muškaraca i žena među nama", naglasio je Kavazović.

Istakao je da bi "volio da Bajram bude vrijeme u kojem ćemo jačati naše veze i u kojem ćemo obnoviti stara prijateljstva i steći nova".

"Sudbina je ljudi da različito vjeruju i razmišljaju, ali im je i sudbina da zajedno žive, rade i razmjenjuju dobra koja stječu u miru. Svakog Bajrama se podsjećamo na dužnosti prema rodbini, prijateljima i komšijama. Držimo se naše vjere, čuvajmo naše narodne običaje i tradiciju. Držimo se onoga što je među nama i našim precima uvijek bilo posebno cijenjeno i vrijedno. Čuvajmo se da ne povrijedimo tuđe pravo, čast i dostojanstvo. Radimo vrijedno, predano i pošteno. Svakom od nas Bog je propisao nafaku, ustanimo za njom, ona čeka na nas da bude ubrana", poručio je reis Kavazović.

Svima je poželio sretne i berićetne bajramske dane.

"Molim Uzvišenog da vam ih učini radosnim i blagim. Neka nas naš nijet i naš kurban približe Bogu. Podijelite radost Bajrama sa svojom rodbinom, prijateljima i komšijama, kršćanima i jevrejima. Obradujte siromaha i obiđite bolesnog i utješite ih. Sretne i berićetne bajramske dane želim svim muslimanima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, te našim muslimanima u dijaspori", dodao je Kavazović.

 



Povezane vijesti