Aktuelnosti iz Bosne i Hercegovine 04/2020

Aktuelnosti iz Bosne i Hercegovine 04/2020

1349329
Aktuelnosti iz Bosne i Hercegovine 04/2020

Aktuelnosti iz Bosne i Hercegovine 04/2020

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu je prva biblioteka, jedna od najstarijih institucija za koju pouzdano znamo kada je osnovana. Godine 1537. napisana je vakufnama za medresu, za čije je podizanje Gazi Husrev-beg uvakufio sedam stotina hiljada dirhema. Svoju medresu, koja je za svo vrijeme turske vladavine bila najznačajnija prosvjetna ustanova u Bosni i Hercegovini, Gazi Husrev-beg je namijenio na ime svoje majke Seldžuke, po kojoj se medresa i zvala Seldžukija, a po olovnom krovu, Kuršumlija.

Vakufnamom o svojoj medresi Gazi Husrev-beg je predvidio da: „Što preteče od troškova za gradnju medrese, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje će se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom“.

Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje na hiljadu djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika i književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Ihja ulumid-din Ebu Hamida Muhameda el-Gazalije (umro 1111.), koji je prepisan 1106. godine, dakle još za života autora. Treba naglasiti i da su svi rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci snimljeni na mikrofilm.

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić, povodom obilježavanja godišnjice osnivanja biblioteke, govorio je za TRT te kazao da ova ustanova predstavlja nezaobilazan izvor u izučavanju kulturne i opće historije Bosne i Hercegovine, zemalja okruženja i naroda koji su živjeli na ovim prostorima.

  • Malo je institucija koje svoje polumilenijsko postojanje i djelovanje mogu osvjedočiti orginalnim, provjerenim i sačuvanim dokumentima a među njima je i Gazi Husrev-begova biblioteka koja je ove godine obilježila 483. godišnjicu svoga postojanja i kontinuiranog rada. Ona predstavlja memoriju našega pamćenja, naroda koji su živjeli u Bosni i Hercegovini, uopće na ovim prostorima u posljednjih 500 godina. Preko stotinu hiljada bibliotečkih jedinica, od toga 20 hiljada naslova rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, zatim kompletna periodika koja je izlazila na ovim prostorima, monografske publikacije na orijentalnim i evropskim jezicima naroda koji su živjeli na ovim prostorima, sve je to građa koja predstavlja nezaobilazan izvor u izučavanju kulturne i opće historije Bosne i Hercegovine, zemalja okruženja i naroda koji su živjeli na ovim prostorima, ističe Lavić.

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuvaju se i djela bosanskohercegovačkih pisaca poput Ahmeda Sudija Bošnjaka, Šejha Juje, Hasana Kafije Pruščaka, koja su se izučavala sve do 19. stoljeća na pojedinim univerzitetima na području današnje Republike Turske, u Iranu i arapskom svijetu.

  • To govori da Bosna i Hercegovina nije bila na margini kulturnih i opće naučnih događanja u posljednjih 500 godina nego rekao bih da je bila, ako ne u povlaštenom, onda sigurno u ravnopravnom položaju sa drugim pokrajnama osmanskoga carstva i sa drugim centrima, kazao je Lavić.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu veliki izazov je bio sačuvati dokumentacionu građu Gazi Husrev-begove biblioteke, međutim uposlenici ove ustaove u potpunosti su uspjeli zaštitivši sve što je posjedovala do tada.

  • To je priča na koju smo apsolutno ponosni, koju sa zadovoljstvom ističemo. Još kompliciranjem političke situacije u Bosni i Hercegovini 90-tih godina mi smo preduzeli određene korake kako bismo našu dokumentacionu građu, posebno rukopise i arhivu zaštitili. Recimo u toku rata rukopisi su mijenjali osam lokacija, naravno to je sve bilo diskretno, tajno, kako ne bi ne daj Bože doživjeli sudbinu Nacionalne i univerzitetske biblioteke gdje je preko dva miliona knjiga uništeno, zatim sudbinu Orijentalnog instituta gdje je uništeno 6.123 kodeksa, to nikad ne treba zaboraviti. I ja bih ovdje rekao „Ova biblioteka je vakuf, a dragi Allah čuva vakuf“ naravno uz sve naše preduzete mjere predostrožnosti ali na kraju ipak ona je vakuf, ističe Lavić.

 

Turska Radio Televizija 

Predstavništvo u BIH

 

 

 



Povezane vijesti