Dunja Mijatović u Potočarima: Naše reči moraju biti snažnije od reči onih koji negiraju genocid

Komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović je, u govoru na komemoraciji povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici, poručila kako je danas dan sjećanja na više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom muškaraca i dječaka.

Dunja Mijatović u Potočarima: Naše reči moraju biti snažnije od reči onih koji negiraju genocid

Nema tog političkog razloga da može nadjačati dužnost da se utvrdi istina o nestaloj osobi i da se porodici te osobe pruži barem neki smiraj, poručila je komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović u govoru na komemoraciji povodom obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici.

"Došla sam da odam počast žrtvama i da iskažem najdublje saučešće njihovim porodicama. Riječi me izdaju kao i svaki put kada dođem ovdje. Kada izađemo iz ove hladne hale dočekaju nas nišani, imena uklesana u hladni mermer, hiljade imena uklesanih u hladni mermer i čarobni krajolik, koji je u tako oštrom kontrastu sa zlom koje se ovdje desilo. Oni stoje kao svjedočansvo okurtnosti koju su ljudi u stanju počiniti kada su obuzeti propagandom, predrasudama, strahom i mržnjom", poručila je Mijatović.

Poručila je kako je danas dan sjećanja na više od 8.000 ljudskih bića, uglavnom muškaraca i dječaka, ubijenih za manje od sedmicu dana, uz okrutnost kakvu Evropa nije vidjela od Drugog svjeskog rata.

"Odajemo počast hrabrosti i snazi njihovih majki, supruga i sestara, koje su uporne u svojoj borbi za istinu i pravdu. Nema riječi koje bi ikada mogle ispuniti prazninu koju odsustvo njihovih najmilijih svtara, ali mogu i moraju se boriti protiv tišine i ne dozvoliti joj da pokrije zvjerstva koja su se ovdje desila. Naše riječi moraju biti glasne i snažne, snažnije od riječi onih koji negiraju genocid, danas više nego ikada", kazala je Mijatović.

Dalje je navela kako se još uvijek ne zna sudbina jedne trećine od 40.000 osoba koje su nestale tokom 90-ih godina, a više od 1.000 su žrtve genocida u Srebrenici. Prema riječima Mijatović, nedovoljna saradnja između BiH i Srbije, neadekvatni ljudski i financijski resursi, sve su to prepreke koje još uvijek onemogućavaju rodbini da saznaju gdje su im članovi porodica.

"Porodice žrtava pate jer još uvijek nisu saznale istinu, majke umiru a da nisu bile u mogućnosti da posmrtne ostatke sopstvene djece isprate na počinak, i sve se ovo dešava u 21. vijeku u Evropi, u Evropi koju zovemo demokratska Evropa. Danas kada odajemo poštu žrtvama, pozivam političke lidere u BiH i Srbiji, prije svega, da pokažu više saoscjećanja prema žrtvama, prema preživjelima i njihovim porodicama. Pozivam ih da tražnje nestalih odrede kao svoj prioritet. Nema tog političkog razloga da može nadjačati dužnost da se utvrdi istina o nestaloj osobi i da se porodici te osobe pruži barem neki smiraj", poručila je Mijatović, te dodala:

"Previše toga u regionu objašnjavamo nedostatokm političke volje, a nedostatak političke volje je najobičnija fraza, providni paravan za prikrivanje ratnih zločina. Krajnje je vrijeme da se to promijeni, 23 godine su prošle od genocida, a 14 godina otkako je Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju prvi put potvrdio da je u Srebrenici izvršen genocid. Uprkos tome mnogi ga još uvijek negiraju i omalovažavaju, ratni zločinci se u cijeloj regiji još uvijek dočekuju kao heroji."

Na kraju je istakla kako bi danas u cijeloj regiji trebao biti dan sjećanja i počasti žrtvama genocida u Srebrinici, ali to, nažalost, nije slučaj.

"To moramo promijeniti. Mi, vlade, pravosuđe, međunarodne organizacije, NVO, pojedinci, svi mi moramo pomoći da žrtve i njihove porodice dođu do istine, pravde i dobiju zasluženo poštovanje i obeštećenje za patnje koje su pretrpjeli. Ovo je od presudnog značaja, ne samo za njih, već i za nas, za društvo kakvo želimo ostaviti budućim generacijama."

 



Povezane vesti