Globalna perspektiva 44

"Ili nestanak ili univerzalna pravda"

Globalna perspektiva 44

Globalna perspektiva 44

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit, prof.dr. Kudreta Bulbula.

20. vek je vek u kojem se čovečanstvo suočilo sa najvećim i najbrutalnijim stradanjima. U ovom veku dogodila su se dva najkrvavija rata u istoriji, kao i napadi atomskim bombama koje su uništile sve što postoji na licu mesta gde su bačene. Međunarodni poredak koji je osnovan nakon 2. svetskog rata nije bio poredak uspostavljanje konačnog mira i svetskog prosperiteta. Formirani poredak se zasnivao na zaštiti pozicije zemalja koje su pobedile u ratu. Međunarodni monetarni sistem Bretton Woods je imao za cilj da američki dolar pretvori u glavnu valutu u svetu, dok su Ujedinjeni Narodi osnovani kako bi zaštitili status zemalja koje su pobedile u ratu.  

Bretton Woods sistem kao i postojeći sistem UN-a koji su funkcionisali tokom hladnog rata, danas više ne funkcionišu kako treba. Jer menja se i ravnoteža snaga na globalnom nivou između 5 stalnih članica UN-a SAD-a, Rusije, Kine, Francuske i Velike Britanije. Nakon okončavanja dvopolarnog sveta globalni akteri pokušavaju da deluju u različitim koalicijama i globalnim kombinacijama. Vrlo dobro smo imali prilike da vidimo kako međunarodna zajednica nije sposobna da deluje kako bi sprečila stradanja u Iraku, Avganistanu, Bosni i Hercegovini, Krimu, Siriji i Arakanu. Danas sa sve većim procesom globalizacije globalni poredak koji je formiran u periodu hladnoga rata, privlači pažnju sa nedostacima i sve više se povećavaju kritike prema postojećem poretku. S tim u vezi i predsednik republike Turske R.T. Erdogan svakom prilikom iznosi kritiku da je svet veći od 5. Danas imamo priliku da brzo dođemo do svake vrste informacije i zbog toga ne može se nastaviti globalni poredak zasnovan na hladnom ratu u periodu kada svi mogu da vide postojeće nepravde u svetu.

Danas živimo u periodu kada je prijašnje stanje dosta nejasno. U današnjem stanju nalazimo se u slučaju da „ili ćemo stvarati novo stanje ili ćemo potpuno nestati“. Jer sve teže i teže je održati stari poredak. Ali globalni akteri danas poseduju arsenale atomskog i hemijskog oružja i hidrogenskih bombi koje mogu da unište ne samo ljudski rod nego i sva živa bića na zemlji. Ukoliko na čelo jedne od ovih zemalja dođu nestabilni politički lideri to može predstavljati opasnost za cijeli svet. Moramo formirati globalne komisije pravde kako bi sprečili nestanak čovečanstva i formirali novi poredak koji će se zasnivati na miru i prosperitetu cijelog čovečanstva. Jer pravda poput nepravde je zarazna.

Ne trebamo samo razmišljati o koalicijama na državnim nivoima za uspostavljanje međunarodne poretka pravde. Predstavnici naučnog sveta, poslovnog sveta, razne komore, sindikati, idejne organizacije, civilne nevladine organizacije, predstavnici sportskog, umetničkog i književnog sveta, studenti i drugi trebaju igrati aktivnu ulogu u formiranju novog mirovnog poretka. Jer i ako u periodu podjele i hladnog rata nije bilo moguće komunicirati između raznih strana, danas sa novim tehnologijama komunikacija i kretanja ljudi imamo mogućnost bolje saradnje između predstavnika iz cijelog sveta. Danas posedujemo međunarodna udruženja studenata i biznismena. Zbog toga svi moramo ulagati napor po tom pitanju.

Jer u periodu kada je opasnost tako jasna, bliska i univerzalna, ne možemo se protiv nje boriti samo na lokalnom nivoa. Muslimani, Hrišćani, Jevreji, Budisti ili ateisti. Bez obzira kojoj verskoj ili ideološkoj skupini pripadali, i bez obzira kakvo mišljenje i pogled na svet posedovali svi se zajedno trebamo podržati međunarodni poredak pravde.

S vremena na vreme ovo se može ostvariti. Zajednički stav svih zemalja na generalnoj skupštini UN-a protiv jednostrane odluke SAD-a u proglašenju Jerusalema kao glavnog grada Izraela, kao i reakcije cijelog sveta protiv ubistva novinara Jamala Khashogija u saudijskom konzulatu pokazuju da još uvek ima nade u svetu.

Zbog toga mogu se formirati globalne koalicije za borbu protiv određenih nepravdi. Jerusalem, Arakan, Sirija, ljudska prava, Islamofobija, diskriminacija, neo nacizam, fašizam, hemijsko i nuklearno oružje su neke od tema gde se može delovati.         

Svaka vrsta nepravde treba biti objavljena na svim nivoima i svi moramo se boriti protiv nepravdi. Bez obzira kojoj veri, narodi, rasi i ideologiji pripadali moramo zaustaviti nepravdu bez obzira od koga ona dolazila.

Jer samo jedna zemlje, društvo ili grupa ne mogu se boriti protiv ovih nepravdi.

Danas e nalazimo u periodu kada još uvijen nije formiran novi svetski poredak. Svet živi u jednoj među zoni. Imamo priliku da živimo u pravednijem svetu. I kao čovečanstvo moramo uložiti sve napore za uspostavljanje pravednijeg poretka. Je ukoliko sutra jedan od svetskih aktera koji svoju vlast ne bude zasnivao na pravdi bude započeo atomski rat koji će uništiti celo čovečanstvo, tada će biti kasno za sve nas.



Povezane vesti