Balkanske Aktualnosti 48/2018

Ekonomija je inače tema u kojoj se Ankara i prijestolnice Zapadnog Balkana najbolje razumiju.

Balkanske Aktualnosti 48/2018

 

Ekonomija je relativno novi faktor kojim se opravdava postojanje Turske na Balkanu. Okončavanjem perioda Hladnog rata i početkom procesa prelaska balkanskih zemalja na tržišnu ekonomiju, trgovinski i ekonomski odnosi Turske sa zemljama regiona su počeli znatno napredovati. No, i pored činjenice da se ekonomski odnosi razvijaju iz dana u dan, ipak nisu na zadovoljavajućem nivou. Ratovi koji su se dogodili na prostoru bivše Jugoslavije su uslovili da se turski biznismeni puno više usredsrijede na Rumuniju i Bugarsku. Napori koji se ulažu na polju razvoja i privatizacije turskim biznismenima pružaju velike ekonomske prilike.

Turska trenutno posjeduje trgovinske i ekonomske sporazume sa svim balkanskim zemljama. Osim toga Turska je sa balkanskim zemljama potpisnica i Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazuma o slobodnoj trgovini i Sporazuma o uzajamnom podsticaju i očuvanju investicija.

Prema podacima Turskog zavoda za statistiku, 5,2% ukupnog izvoza Turske otpada na balkanske zemlje, dok se taj procenat u uvozu procjenjuje na 4,5. Rumunjska, Bugarska i Grčka su zemlje na Balkanu sa kojima Turska ima razvijene najbolje trgovinske veze. Vanjski trgovinski obim Turske sa zemljama Zapadnog Balkana je i dalje na jako niskom nivou.

 

Podaci Ministarstva ekonomije objavljeni 2016. godine pokazuju da ukupna kumulativna vrijednost direktnih stranih investicija Turske sa 10 balkanskih zemalja oko 5 milijardi dolara, uključivši i turske investiciji koje se realizuju preko trećih zemalja. Rumunjska je zemlja Balkana prema kojoj turski biznismeni pokazuju najveće interesovanje. Ukupan turski kapital u ovoj zemlji 2016. godine se procjenjuje na oko 1,2 milijarde dolara. Osim Rumunjske, Albanija sa 982 milijuna dolara i Bugarska sa 864 milijuna dolara su zemlje Balkana koje su relativno najviše privukle turski kapital.

 

Turske firme realizuju široku lepezu proizvodnje na Balkanu, od proizvodnje papira, prehrambenih proizvoda do bijele tehnike, a osim toga djeluju i u sektorima bankarstva i televizijskog emitiranja. Turska je jako uspješna i na polju građevinarstva i preduzetništva. Turske firme u regiji su preuzele veliki broj projekata na polju izgradnje cesti, puteva i stambenih objekata. Podaci ministarstva ekonomije pokazuju da se ukupna vrijednost projekata turskih preduzetnika u 10 balkanskih zemalja do kraja 2015. godine procjenjuje na 12 milijardi dolara. Od ukupne vrijednosti građevinskih usluga turskih biznismena u balkanskim zemljama, 57% je realizovano projektima u Rumuniji, a 13% projektima u Bugarskoj.

Kada se pogleda sa aspekta zemalja Zapadnog Balkana, Turska je jako bitan ekonomski partner. Zemlje Zapadnog Balkana imaju za cilj da ožive svoju ekonomiju zahvaljujući investicijama koje dolaze iz zemalja poput Turske. Ekonomija je inače tema u kojoj se Ankara i prijestolnice Zapadnog Balkana najbolje razumiju. No, i pored činjenice da su turski biznismeni u posljednje vrijeme pokazali veće interesovanje prema zemljama Zapadnog Balkana, ipak u dovoljnoj mjeri nisu povećali svoje investicije. Zbog svega toga direktne strane investicije Turske na Balkanu i dalje ostaju na simboličnom nivou. Samo su Albanija i Kosovo relativno uspjeli da privuku veći turski kapital posljednjih godina.

Kada je u pitanju Zapadni Balkan, iako cifre u vezi investicija nisu na poželjnom nivou, treba znati da Turska, na razne načine uspijeva pokazati svoje prisustvo u ekonomiji. Na primjer, kumulativna vrijednost direktnih stranih investicija Turske u BiH se procjenjuje na 256,3 milijuna dolara, dok se vrijednost projekata turskih preduzimača procjenjuje na 563,6 miliona dolara. BiH smatra da su ovo nedovoljne investicije i od prijateljske zemlje Turske očekuje mnogo više. No, kada se situacija dublje analizira dolazi se do drugačijih zaključaka. Naime, prema podacima Veleposlanstva Turske u Sarajevu, Turska je nakon 1995. godine, posredstvom raznih institucija, u Bosnu uložila ukupno 1,1 milijardu eura. No, nažalost narod BiH nije svjestan ove činjenice i vrijednost uloženih izvora analizira u okviru broja otvorenih fabrika.

Ako bi trebali donijeti zaključak u vezi ove teme, možemo slobodno kazati da se ekonomski odnosi Turske sa balkanskim zemljama nisu dovoljno razvili poput političkih i kulturnih. Sporazumi o slobodnoj trgovini koje Turska posjeduje sa zemljama regiona, proces privatizacije koji se vodi u regionu, podsticaji investicija, mogućnost trgovine sa trećim zemljama i olakšice kada je u pitanju pristup kvalifikovanoj radnoj snazi, su samo neki od faktora koji će turskim biznismenima otvarati vrata na Balkanu.

 

 



Povezane vijesti