Balkanske Aktualnosti 45/2018

Albanija je zemlja koja je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila okupirana od strane susjeda. U to vrijeme Albanci su se upoznali sa vojskom sedam zemalja.

Balkanske Aktualnosti 45/2018

 

Da bi spoznali sebe i svoj identitet, zajednice i jedinke imaju potrebu da spoznaju i svoju prošlost. Sa druge strane, spoznavanje sopstvene povijesti bitno je zbog napretka društva i realizacije reformi koje se trebaju provesti u tom okviru. No, kada je u pitanju povijest Balkana, zemlje regije jako malo mogu govoriti o nečem zajedničkom. Događaj koji se dogodio 28. listopada i stradanje albanskog državljanina grčkog porijekla Kostandinosa Kacifa je pokazao da balkanske zemlje i dalje žive u sjenci prošlosti. Povijest na Balkanu ne služi napretku i promjenama već oživljavanju sporova iz prošlosti.

Albanija je zemlja koja je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila okupirana od strane susjeda. U to vrijeme Albanci su se upoznali sa vojskom sedam zemalja. Jedna od tih vojski je bila vojska Grčke koja je okupirala jug Albanije. U travnju 1916. godine Grci su jug Albanije proglasili grčkom teritorijom. Iako se Albanija tek 1921. godine oslobodila ovih stranih sila, ipak je dugo vremena ostala pod uticajem Italije.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata Albanija i Grčka su prvo okupirane od strane Italije. Opasnost od okupatorske Italije u normalnim uvjetima trebala je podstaći Albaniju i Grčku na suradnju. No, usljed činjenice da je Atina posjedovala aspiracije prema jugu Albanije dogodilo se suprotno tako da su 1941. godine, pored talijanskih jedinica, u Grčku ušli i albanski garnizoni.

Odluka o okončanju rata kojeg je Grčka Albaniji objavila 1940. godine donesen je 1987. godine. No, grčki parlament ni dan danas nije izglasao ukidanje Zakona o ratu. Tirana i Atina su se 2016. godine prisjetili da je Zakon o ratu i dalje tehnički na snazi i tek tada su započeli radove kako bi se isti ukinuo.

Grčka i Albanija su od 2016. godine uložili velike napore kako bi se pronašlo rješenje na sporove između dvije zemlje. U tom okviru su grčkoj i ostalim manjinama u Albaniji proširena prava korištenja maternjeg jezika u općinama u kojima oni čine najmanje 20% populacije. Između Atine i Tirane su započeti pregovori u vezi dogovora o granicama Jonskog mora. Formirana je zajednička radna grupa koja je imala za zadatak da iz povijesnih udžbenika izbaci sve uzajamne predrasude. Grčka u tom okviru od Albanije zahtjeva da se iz udžbenika povijesti i geografije izbace sporne izjave u vezi regije Čamerije. Nije na odmet podsjetiti da je Grčka nakon 1945. godine prognala oko 30 tisuća Albanaca Čama, uz argument da su surađivali sa okupatorskim talijanskim snagama. Grčki zvaničnici uporno odbijaju da se ove albanske obitelji vrate u Grčku i da im se povrati imovina. I ne samo da odbija, Grčka uopće ne želi čuti ništa vezano za regiju Čamerija. Dok je vodila pregovore sa Tiranom, Atina nije zaboravila da albanskim medijima i nekim drugim sektorima prebaci novac, a cilj ovog koraka je pozitivna propaganda o Grčkoj. Svote koje su na ovaj način prebacivane su sigurno bile ogromne da je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias 17. listopada 2018. podnio ostavku.

Još je jedna činjenica zanimljiva u bliskosti između Atine i Tirane koja je kulminirala nakon 2016. Naime, pružena je mogućnost da se izvrši ekshumacija tijela grčkih vojnika koji su poginuli na albanskoj teritoriji za vrijeme grčko-talijanskog rata 1940-1941. godine, kao i izgradnja spomenika ovim vojnicima. I upravo u blizini jednog ovakvog spomenika 28. listopada 2018. godine albanski državljanin grčkog porijekla Kostandinos Kacifa otvara oružanu vatru nasumice i biva ubijen od strane albanske policije. Iako je ovaj događaj izazvao uzajamnu napetost, i Grčka i Atina su ipak uspjeli da ne naštete pozitivnoj atmosferi koju su stvorili posljednjih godina u bilateralnim donosima. No, mediji obje zemlje nastavljaju iznositi obostrane krivnje u vezi slučaja Kacifa.

Događaj Kacifa je pokazao da povijesne činjenice na Balkanu jako lako čak i danas regiju mogu odvući u nestabilnost. Svakodnevni policijski slučaj može postati veliko događaj ako iza njega postoji povijesna pozadina. Čak šta više, Kacifa će se u budućnosti ovjekovječiti od strane grčkih nacionalista, postat će njihov junak, dok će ga se Albanci sjećati kao izdajnika i separatiste.



Povezane vijesti