• Video galerija

Balkanske Aktualnosti 32/2018

Oluja za Hrvate Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja a za Srbe najveće etničko čišćenje u povijesti

Balkanske Aktualnosti 32/2018

 

Od rata koji je uzrokovao podjelu Jugoslavije a koji je počeo u Hrvatskoj prošlo je 27 godina. Iako strane danas pokušavaju održati dobrosusjedske odnose, ipak su njihovi pogledi na zbivanja koja su se dogodila za vrijeme rata jako različita. Na 23. godišnjicu osnivanja pokreta Oluja, koji je pod kontrolu ponovno uzeo teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, Hrvati su 5. kolovoz proslavili kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Ukidanje Republike Srpska Krajina, koja je početkom 90-tih godina proglasila autonomiju na teritoriji Hrvatske, mnogi Srbi su poistovjetili sa genocidom u Srebrenici, kao i ono  što su preživjeli od strane pokreta Oluja. Kao rezultat pokreta Oluja ubijeno je 2.500 Srba, dok je oko 200 tisuća prognato sa teritorije Hrvatske.

 

Iako je operacija Oluja trajala u periodu od 4-26. kolovoza 1995. godine, najveći dio hrvatske teritorije koju su kontrolisali Srbi je oslobođen u prva četiri dana operacije. Jedan dio Srba, koji su prognani sa teritorije Hrvatske smješten je u Srbiju, a drugi dio u BiH. I dok Srbija pokret Oluja poistovjećuje sa ¨etničkim čišćenjem¨, Hrvati 5. kolovoz proslavljaju kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Hrvatski zvaničnici tvrde da svi trebaju biti ponosni na pokret Oluja, dok srpski zvaničnici tvrde da Srbija nikada neće zaboraviti ono što se dogodilo za vrijeme pokreta Oluja.

 

Potreba za pokretom Oluja javila se već od samog početka procesa raspada Jugoslavije. Nakon što je raspad Jugoslavije postao neizbježan, na naredbu Beograda, Srbi u Hrvatskoj su podigli ustanak i 1991. godine su proglasili Srpsku Republiku Krajinu koja predstavlja jednu trećinu teritorije Hrvatske. Paralelno tome, sa ove teritorije koja je prešla pod kontrolu Srba izgnani su Hrvati, a njihova imovina je opljačkana i zapaljena. Sa podrškom koju su krajinski Srbi dobili od Beograda, sve do operacije Oluja pružan je uspješan otpor hrvatskoj upravi.

Zvaničnici Hrvatske svakom prilikom ponavljaju da je pokret Oluja skladan međunarodnim sporazumima i uvjetima ratovanja. Zbog svega toga su tri hrvatska generala, kojima se sudilo usljed počinjenih zločina u okviru pokreta Oluja oslobođena na Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije.

Među mnogobrojnim pitanjima koja su ostala bez odgovora stoji i to zbog čega Srbi iz Srbije i Bosne nisu pomogli svojim sunarodnicima za vrijeme operacije Oluja. Prema nekim komentarima, sa garancijama koje su date povodom očuvanja postojanja Republike Srpske u BiH Beograd je prihvatio da odustane od Krajine. Nakon pada Krajine u to vrijeme zapad je vjerovao da se na Balkanu mora potpisati opsežan mirovni sporazum. Zapad je, nakon pada Srebrenice koji je rezultirao genocidom nad Bošnjacima jula 1995. godine, dozvolio da se uništi i Krajina u kolovozu 1995. godine. Prije toga ni Zagreb niti Beograd nisu bili spremni da potpišu bilo kakav mirovni sporazum. Samo tri mjeseca nakon pada Srebrenice i Krajine, 21. studenog 1995. godine tadašnji predsjednici BiH, Federalne Republike Jugoslavije i Hrvatske, Alija Izatbegović, Slobadan Milošević  i Franjo Tuđman su parafirali Dejtonski mirovni sporazum.

Neminovno je da neka zbivanja koja su se na Balkanu dogodila 90-tih godina i dalje ostaju biti tajna. Osim toga, strane sva zbivanja u ratu diskutuju u skladu svojih interesa i jednostrano. Jedno je sigurno a to je da je bivši srpski lider Slobodan Milošević za vrijeme operacije Oluja u Srbiji vodio borbu protiv opozicije za svoju fotelju. Činjenica je da je njegov cjelokupan politički život bio usmjeren očuvanju fotelje i da je u tom okviru povremeno ¨trošio¨ i Srbe koji su živjeli van granica Srbije.

Nije moguće pripremiti priručnik o povijesti i zbivanjima na Balkanu 90-tih godina u kojem bi se prikazao zajednički pogled i stav na ratove koji su se dogodili na ovim prostorima. No, svi trebaju pokazati odgovornost i izvući pouku iz grešaka koje su počinjene u prošlosti.

 

 



Povezane vijesti