Balkanske Aktualnosti 6/2018

Da bi se spriječio odlazak ratnika u Irak i Siriju sve zemlje Zapadnog Balkana su izmijenile zakonske uredbe kojima se sprječava odlazak u ratom zahvaćene regije.

Balkanske Aktualnosti 6/2018

Balkanske Aktualnosti 6/2018

 

U posljednje vrijeme u njemačkim medijima se pojavljuju članci u vezi toga da teroristička organizacija ISIS pokušava pridobiti svoje članove na prostorima Zapadnog Balkana, što predstavlja veliku prijetnju za Njemačku. Ono što je uslovilo pojavljivanje ovih članaka je tvrdnja da je njemačka obavještajna služba počela puno više da se interesira Zapadnim Balkanom, a naročito Bosnom i Hercegovinom. U tom okviru se tvrdi da se održava suradnja između navodnih ekstremističkih vjerskih grupa na Balkanu i u Njemačkoj. I pored toga što ne postoje dokazi da je radikalizacija na Balkanu u porastu, ovi prostori su  u njemačkim medijima predstavljeni kao regija u kojoj se rađaju potencijalne terorističke prijetnje.

Balkanske zemlje, sa jedne strane tvrde da nisu dobile nikakve dojave da se u regiji mogu realizovati teroristički napadi, a sa druge strane se boje da se među migrantima, koji svakoga dana pristužu na Balkan, sa nadom da se dočepaju zemalja Zapadne Europe, tajno uvlače i pristalice ISIS-a.

 

Diskusije u vezi postojanja ISIS-a na Balkanu započete su nakon objavljivanja nekih video snimaka putem interneta. Na primjer, teroristička organizacija ISIS je u srpnju 2015. godine objavila video zapis u kojem tvrdi da će u potpunosti preuzeti Zapadni Balkan. U video snimku koji je objavljen 5. lipnja 2015. godine tražilo se da se muslimani sa Balkana pridruže ISIS-u u Siriji ili da započnu napade u zemljama u kojima se nalaze. Na ovaj način je ISIS, internet i društvene mreže, osim svoje propagande, iskoristio i da pridobije članove i prikupi financijska sredstva.  Vjeruje se da je ova propaganda imala najviši uticaj na vehabije na Balkanu. Pored društvenih mreža, po izvješću Centra za sigurnosne studije Kosova, pokazuje da se propaganda ISIS-a u Makedoniji, na Kosovu i u Albaniji vodi u nekim džamijama pa i po kućama.

Da bi se spriječio odlazak ratnika u Irak i Siriju sve zemlje Zapadnog Balkana su izmijenile zakonske uredbe kojima se sprječava odlazak u ratom zahvaćene regije i strogo kažnjavanje finansijera i onih koji pružaju podsticaj ovome. U tom okviru se pokušavaju i registrovati oni koji su otišli ili žele pristupiti ratištima na Bliskom istoku. Osim toga, intenzivirana je suradnja sa islamskim zajednicama koje lakše i brže mogu ustanoviti radikalizaciju. Na dnevnom redu su iznesene i inicijative za razvoj programa rehabilitacije za povratnike sa ratišta te uklanjanje faktora kojima se uslovljava radikalizacija.

I dok se radi na svemu ovome, zvaničnici balkanskih zemalja ulažu napore kako se ne bi stvorila panika kod naroda. No, medijski izvori, obavještavajući narod u vezi onih koji učestvuju u sukobima na Bliskom istoku a koji su balkanskog porijekla, povremeno poistovjećuju islam sa terorom i na taj način potpaljuju islamofobiju.

Kada se govori o onima koji sa Zapadnog Balkana idu na ratišta u Siriju i Irak, onda se BiH drži u prvom planu. U inozemnim medijima se tvrdi da je preko 300 osoba iz BiH otišlo u Irak i Siriju, dok izvješće Atlantska inicijativa za BiH tvrdi da se na pomenutim ratištima nalazi 115 osoba iz BiH. Tvrdi se da je jedna trećina njih već osuđivana a da je jedan dio njih iz dijaspore.

Podaci Kosova govore da se oko 250 Kosovara nalazi na ratištima na Bliskom istoku. Tvrdi se da su neki imami, pod uticajem imama iz Egipta, ranije narod podsticali da učestvuju u sukobima u Iraku i Siriji.

Podaci bezbjednosnih službi Srbije, koji su objavljeni u medijima, pokazuju da se oko 20 osoba iz Srbije priključilo ISIS-u. Tvrdi se da su se neke osobe, koje posjeduju srpski pasoš, a koje su smještene u nekim zemljama zapadne Europe, također prudružile ISIS-u.

Vjeruje se da se oko 15 osoba iz Crne Gore i na desetine iz Makedonije pridružilo ISIS-u u Siriji. Nekoliko džamija u Skoplju već godinama nije pod kontrolom islamske zajednice i ove džamije podstiču svojevoljno pridruživanje ISIS-u.

Vjeruje se da većina onih koji su otišli na ratišta posjeduju pogrešnu percepciju da se islam nalazi pod prijetnjom i da se treba braniti. Osim toga, pored osoba koje su osuđivane, strani ratnici uglavnom dolaze iz siromašnih obitelji, susreću se sa problemom integracije u moderan način življenja i padaju pod lakši uticaj radikalnih grupa. Kada im se obećaju bogatstvo i bolji način življenja, mnogo lakše donose odluku o pristupanju sukobima. Zbog toga se zemljama Zapadnog Balkana predlaže da se osim kaznenim mjerama, kojima se smanjuje odlazak na strana ratišta, zainteresuju i socio-ekonomskom dimenzijom življenja.

 

 



Povezane vijesti