Globalna perspektiva 25

Izbjeglice: Najugroženije osobe na svijetu

Globalna perspektiva 25

Globalna perspektiva 25

Analiza dekana Fakulteta političkih znanosti na sveučilištu Yildirim Beyazit prof.dr. Kudreta Bulbula.

22. lipanj se u svijetu obilježava kao Svjetski dan izbjeglica. Ovo je dan koji je posvećen izbjeglicama sa kojima dijelimo istu sudbinu kao ljudska bića, čije probleme većinom izbjegavamo da vidimo a koje predstavljaju najugroženije osobe na zemaljskoj kugli.   

Govori se da danas u svijetu ima oko 65-70 milijuna izbjeglica. Prema ovoj populaciji izbjeglice predstavljaju 20. najbrojniju zemlju na svijetu. Dok je broj raseljenih lica oko 400 milijuna osoba.

Ove brojke same po sebi za sve osobe koje posjeduju imalo svijesti su bolne i veoma jasne. Jer ove brojke u velikoj mjeru prikrivaju realnost na terenu, proživljene boli, suze, stradanja, torture i progone. Često zaboravljamo da svaka beba, dijete, žene i starci koji se nalaze u izbjeglištvu predstavljaju posebnu dramu i da ove drame proživljava više desetina miliona osoba. Ali svaka migracija, progon, bijeg predstavlja rušenje, napuštanje i gubljenje domovine za osobe koje su hiljadama godina živjele na određenim geografskim predjelima. Ko bi svojevoljno želio da napusti svoje pretke, porodicu, majku, oca, domovinu i da krene prema nesigurnim i nepoznatim ciljevima bez ozbiljnih razloga. Svaka migracija je najteža posljednja odluka koja se donosi kada nestanu sve nade za život i za bolju budućnost u mjestu u kojem se živi.

Zemlje iz kojih je izbjeglo najviše izbjeglica su trenutno Sirija, Afganistan, Južni Sudan i Somalija. Jedna od najbolnijih činjenica je da je Sirija koja je 2010 godine bila jedna od zemlja koja je ugostila najviše izbjeglica danas postala zemlje iz koje je izbjeglo najviše izbjeglice. Ovo je možda i najbolje upozorenje za one koji smatraju da nikada neće postati izbjeglice i koji se protive prihvaćanju izbjeglica širom svijeta. Jer za one koji žele da vide ovu činjenicu postoji bezbroj primjera tokom historije. Možemo reći da ne postoji ni jedan narod koji u određenom vremenskom periodu nije bio u poziciji da je morao da napusti i izbjegne iz svojih domova.

Danas gotovo sve zemlje iz kojih bježi veliki broj izbjeglica nalaze se u teškom stanju zbog direktnih ili indirektnih intervencija zapadnih zemalja. Ove zemlje su postale mjesto sukoba raznih velikih sila. I dok traje borba za interes između ovih sila najveću štetu doživljavaju baš ove izbjeglice.

Naravno da oružani sukobi koje predvode velike sile nisu jedini razlog zbog velikog broja izbjeglica koje danas posjedujemo. Unutrašnji problemi u zemljama, loša rukovodstva, politički problemi, ekonomski razlozi, glad, suše i sl. su samo neki od razloga zbog kojih ljudi napuštaju svoje domovine. Jedan važan razlog je i promjena klime zbog globalnog zagrijevanja.

Potrebno je uložiti velike napore kako bi se riješili problemi izbjeglica širom svijeta. Ali nekada i mali napori mogu da doprinesu rješenju određenih problema. Primjera radi izgradnja jednog bunara u Africi, čija izgradnja košta veoma malo, može spriječiti selidbu cijelog jednog sela. Možda ove akcije ne mogu riješiti problem iz korijena, ali mogu ukazati na našu ispravnu namjeru. Poput mrava koji je nosio vodu da se ugasi vatra u koju je bačen Hz. Ibrahim. Jer nekada i ove male aktivnosti mogu biti od velike važnosti za one kojim olakšavaju život. Isto kao i odgovor čovjeka koji je pokušao da u more vrati što više zvijezda među hiljada njih koje je vode izbacila na obalu, kada su mu rekli da je njegov napor uzaludan i da ne može spasiti sve zvijezde. On je kazao da je svjestan da ne može spasiti sve ali da će sigurno spasiti svaku koju vrati u more.

Ono što čovjeka čini bogatim nije njegovo materijalno bogatstvo nego briga koju osjeća prema drugima.

Dobro, a da li ćemo samo govoriti o boli koju osjećaju izbjeglice i nećemo uraditi ništa konkretno kako bi riješili njihove probleme? Zar nećemo prozvati one koji su izazvali ove boli?

Naravno da ne, radit ćemo na tome da kritizirani sva loša rukovodstva koja su izazvala da u tim zemljama nestane nade za boljim životom i vjerom u budućnost. Naravno da ćemo govoriti o imperijalističkim silama koje zbog svojih koristi rade na destabilizaciji i destrukciji brojnih zemalja.

Na drugoj strani moramo ukazati na dobročinstvo zemalja koje pomažu izbjeglicama bez ikakve političke ili međunarodne računice. Primjera radi teret koje su preuzele Turska, Liban i Jordan i ako nisu među najbogatijim zemljama u svijetu daleko je veći od svih ostalih zemalja zajedno. Samo broj izbjeglica u gradu Kilisu u Turskoj je veći od većine zapadnih zemalja. I ove zemlje ništa i ne rade kako bi se riješio problem u Siriji. Od početka krize u Siriji samo u Turskoj je rođeno oko 300 tisuća beba.

Na drugoj strani globalne sile predstavljaju dio problema u Siriji. Svoj interes zasnivaju na što većoj prodaji oružja i proširenju kriza.

Međunarodna zajednica treba natjerati ove globalne aktere da plate za štetu koju su nanijeli jer svaki principijelan stav kako humani, moralni, savjesni, univerzalni, vjerski i ideološki to bi trebao da zahtjeva.

Mora se informirati javno mnijenje svih zemalja u vezi ovih problema i ovdje najveća uloga pada na civilne nevladine organizacije. Ali nevladine organizacije većinom djeluju na lokalnom nivou i moraju uspostaviti bolju međunarodnu saradnju.

Ovo nije dužnost samo civilnih nevladinih organizacija nego svih nas. Jer ne smijemo zaboraviti da ukoliko ne doprinosimo problemima čovječanstva da smo sami nemamo principe i ljudsku časti. Jer svaki ne riješeni problemi donosi novu štetu i bol cijelom čovječanstvu.  



Povezane vijesti