Balkanske Aktuelnosti 42/2018

Vanjska politika je jedna od najvažnijih dužnosti Predsjedništva BiH. No, izjave novih članova Predsjedništva, koje su date prije nego što su stupili na dužnost, pokazuju da će se zemlja suočiti sa teškim zadaćama na polju vanjske politike.

Balkanske Aktuelnosti 42/2018

 

U nedjelju, 7. oktobra, održani su opći izbori u Bosni i Hercegovini, na kojima je učestvovalo 58 političkih stranaka, 36 koalicionih partnera i 34 nezavisna kandidata. Unatoč vjerovanju i tvrdnjama da će doći do velike političke transformacije u zemlji, ukorijenjene političke stranke u BiH su još jednom pokazale svoju snagu. I pored toga što se mimoilaze i u jako malo stvari postižu konsenzus, ukorijenjene političke partije će i dalje voditi BiH.

Zvanični podaci općih izbora koji su 7. oktobra 2018. godine održani u Bosni i Hercegovini pokazuju da su novi članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik. Na poziciju predsjednice Republike Srpske izabrana je Željka Cvijanović iz redova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) poznata po bliskosti sa Miloradom Dodikom.

Vanjska politika je jedna od najvažnijih dužnosti Predsjedništva BiH. No, izjave novih članova Predsjedništva, koje su date prije nego što su stupili na dužnost, pokazuju da će se zemlja suočiti sa teškim zadaćama na polju vanjske politike. Milorad Dodik, poznat po svojoj separatističkoj retorici i bliskosti sa Moskvom, izjavio je da će se prije susreta sa ostalim članovima Predsjedništva BiH sastati sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem. Osim toga, prkoseći američkoj ambasadi u Sarajevu, Dodik je izjavio da će ulagati napore da BiH Krim prizna kao dio teritorije Ruske Federacije.

Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH, izjavio je da Kosovo smatra nezavisnom državom i na taj način izazvao reakcije Srbije. Sa druge strane, Komšić je rekao ¨da BiH ima pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu jer ste dva puta kao država prekršili međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice".

I pored činjenice da je hrvatskog porijekla, Zagreb ne podržava Željka Komšića. Čak šta više osuđuju ga da nije izabran glasovima Hrvata, već glasovima Bošnjaka. Parlamentarna grupa bosanskih Hrvata je 2017. godine iznijela prijedlog nacrta zakona o izmjenama u Izbornom zakonu u BiH. Ono što su pokušali uraditi ovim nacrtom je da se spriječi da se u Predsjedništvo i parlament BiH bošnjačkim glasovima izabere hrvatski predstavnik. Predlagali su da se hrvatski predstavnici izabiraju glasovima Hrvata, a bošnjački predstavnici glasovima Bošnjaka. Za Bošnjake bi usvajanje ovog zakona značilo povećanje etničke podijeljenosti sto bi de facto Hrvatima otvorilo put za formiranje trećeg entiteta u zemlji. Zbog svega toga je spriječeno usvajanje ovog nacrta.

Izborni rezultati pokazuju da će se i Predsjedništvo BiH i parlament ove zemlje suočiti sa velikim brojem problema i blokada. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, najviše glasova osvojila je SDA (26%), Socijaldemokratska partija (SDP)  14%, a potom slijede stranke okupljene oko Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) sa 14%.

I pored različitih stavova i razmišljanja, najvjerovatnije će se SDA i HDZ opet pronaći u zajedničkoj koaliciji. Iako je Socijaldemokratska partija BiH izjavila da će raditi na formuli da se SDA isključi iz vlasti, može se kazati da je veoma mala vjerovatnoća da uspje u svom cilju.

Najveći gubitnik na izborima u Federaciji je Stranka za bolju budućnost (SBB) na čijem se čelu nalazi Fahrudin Radončić. Ova stranka je izgubila veliki broj glasova u odnosu na prethodne izbore.

Kada se analizira učešće Republike Srpske u parlament na državnom nivou može se zaključiti da će najjači biti Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 39% osvojenih glasova i koalicija formirana oko Srpske demokratske stranke (SDS) koja je osvojila 25% glasova. Kada se analizira sa aspekta entiteta, SNSD, iako ne uspjeva da sama formira vladu u Republici Srpskoj ipak je i nakon ovih izbora izašla snažnija i jača. Ova partija i njen lider Milorad Dodik su toliko efikasni kod bosanskih Srba da ne ostavljaju prostora da opozicija formira vlast u Republici Srpskoj. Činjenica je i da će vlast koja će se formirati u Republici Srpskoj definisati i vladu na državnom nivou.

Trenutno stanje pokazuje da će na nivou Federacije SDA i HDZ najvjerovatnije formirati zajedničku vladu. Vladi koja će biti formirana na nivou države, pored SDA i HDZ-a, može se priključiti i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz Republike Srpske. Poznata je činjenica da između Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i HDZ-a postoji ¨skrivena solidarnost¨. Na žalost ova solidarnost se formira oko očekivanja koja štete institucijama BiH.

Bez obzira kakva vlast će biti formirana, pošto su programi partija u potpunosti različiti, ne očekuju se velika promjena u BiH. Čak šta više, činjenica da će mjesto srpskog predstavnika u Predsjedništvu BiH popuniti Milorad Dodik ne ostavlja prostor normalizaciji dijaloga Sarajeva i Banja Luke. Sa druge strane, činjenica da Dragan Čović, lider HDZ-a, nije izabran kao hrvatski član Predsjedništva BiH će naškoditi bosansko-hrvatskim političkim vezama.



Povezane vijesti