• Video galerija

Balkanske Aktuelnosti 27/2018

Sistematski masakr nad kiparskim Turcima počeo je 1955. godine osnivanjem Nacionalne organizacije kiparskih boraca (EOKA), koja je za cilj imala pripajanje Kipra Grčkoj. Članovi EOKA su u početku, pored Turaka, ubijali i Engleze.

Balkanske Aktuelnosti 27/2018

Balkanske Aktuelnosti 27/2018

 

U periodu od 1963-1974. godine kiparski Grci su nad kiparskim Turcima provodili masakr. Strijeljani su starci, žene, djeca i ostali turski civili po selima. Uništena su 103 turska sela a na hiljade Turaka je bilo primorano na iseljenje u sigurnija područja. Veliki broj kiparskih Turaka je ubijen na ovom putu. Cilj svega ovoga je bilo pripajanje Kipra Grčkoj. Zbog svega toga je vođena politika da se ostrvo ¨očisti¨ od Turaka.

Masakr kojeg su kiparski Grci provodili na Kipru datira još iz 1820. godine. Kiparski Grci, koji su u periodu 1820-1821. napadali regije u kojima uglavnom žive kiparski Turci, na mnogim mjestima su počinili masakre. Nakon što je Kipar 1878. godine prešao pod vladavinu Engleza, stvorena je nova sredina za nastavak masakra kojeg su činili kiparski Grci. Politika dvojnog standarda, koju su Englezi vodili naspram Turaka, podsticala je kiparske Grke da Kipar pripoje grčkoj teritoriji. Kiparski Turci su bili najveća prepreka na putu pripajanja Kipra Grčkoj. Zbog toga su kiparski Grci vjerovali da se kiparski Turci trebaju uništiti masakrom. Prvi koraci u vezi ove ideje učinjeni su 1912. godine napadom na kiparske Turke u mjestu koje se danas zove Hamitkoy. Usljed ovog napada ubijene su 4 osobe dok je povrijeđeno preko 100 osoba. Slični događaji ponovili su se 1927. i 1931. godine.

Sistematski masakr nad kiparskim Turcima počeo je 1955. godine osnivanjem Nacionalne organizacije kiparskih boraca (EOKA), koja je za cilj imala pripajanje Kipra Grčkoj. Članovi EOKA su u početku, pored Turaka, ubijali i Engleze. Nakon toga im je cilj bio da u potpunosti unište kiparske Turke na ostrvu. Kiparske Turke su očekivali teški dani. Članovi EOKA su, praveći zamke ubijali Turke i napadali turska sela. Na primjer u periodu od 1956-1960. masakrirani su nedužni kiparski Turci koji su živjeli u Vasiliji, Litrangomiju, Inonuu, Aytotoruu. Magosi i Larnaki. EOKA je u periodu od 1955-1958. godine masakrirala na stotine kiparskih Turaka a iz 28 sela primorala oko 1350 Turaka na migracije.

Kiparski Grci i Grčka su u početku, prije nego što je ostrvo pripojeno grčkoj teritoriji, vjerovali da se u prvoj etapi treba formirati država kiparskih Grka. Zbog toga su odobreni sporazumi iz 1959-1960. godine kojima se imalo za cilj formiranje ¨Republike Kipar¨ između dvije jednake političke strane na Kipru i na temelju političke jednakosti. Turska, Engleska i Grčka su bili garanteri novoformirane države.

Odmah nakon formiranja Republike Kipar, administracija kiparskih Grka je počela dvosmjerne pripreme. Kao prvo; ukidanje prava koja su data kiaprskim Turcima pa čak i uništenje ovoga naroda; a kao drugo; sprječavanje provedbe Ustava i sporazuma, naročito garancija i savezničkih sporazuma. Da bi se ostvario prvi plan tadašnji lider kiparskih Grka arhiepiskop Makarios je pripremio plan Akritas, koji je imao za cilj da raznim policijskim metodama pritiska nad turskim stanovništvom vrši stalne upade na turska naselja, kuće, poslovne prostore, da na svakom mjestu prati Turke i da ih provocira korištenjem sile. Na ovaj način bi se masovno napadali Turci. Plan Akritas je u suštini imao za cilj da uništi Turke koji žive na Kipru.

Nakon što kiparski Grci nisu uspjeli da dobiju podršku Turaka za promjenu ustava, kojom se planiralo preuzimanje kompletnog ostrva, 1963. godine su vojnim udarom preuzeli državni mehanizam i Turke u potpunosti izbacili sa vlasti. Nakon toga je počela provedba plana Akritas kojim se 11 godina vršilo etničko čišćenje nad Turcima i politika izolacije.

U okviru plana Akritas, kiparski Grci su 21. decembra 1963. godine započeli napade na tursko stanovništvo. Događaj, koji će u historiji ostati poznat pod nazivom ¨Krvavi Božić¨ bio je početak oružanih napada na regije i sela u kojima su živjeli Turci. Masakr u Tahtakaleu, Ayasilu, Arpaliku, Bafu, Aydinu, Amargetu, Aksuu i Yešilovi su samo neki od zločina koje su počinili kiparski Grci.

Od 1965. godine napadi kiparskih Grka su smanjeni ali su se nastavili slučajevi kao što je otmica Turaka i ukidanje osnovnih životnih sredstava iz regija u kojima žive Turci. Kiparski Turci su ovih dana preživljavali najteže dane, a Turska je bila jedina zemlja koja im je pomagala.

Nakon politike etničkog čišćenja koja je u etapama provođena nad Turcima, kiparski Grci su 15. jula 1975. godine počinili udar koji je imao za cilj da se Turci u potpunosti istjeraju sa ostrva. Udar je predvodila vojna hunta koja se u Atini na vlasti nalazila od 1967. Nakon ovog udara, Turska je, iskoristivši pravo koje joj je dato sporazumom iz 1959. i 1960. godine, izvršila mirovnu vojnu intervenciju na Kipru 20. jula 1974. godine. Ostrvo je od avgusta 1974. godine de facto podijeljeno na dva dijela. Intervencija Turske na Kipru u historiji kiparskih Turaka zabilježena je kao ¨Operacija sretnog mira¨. Ovaj datum za kiparske Turke predstavlja oslobođenje i ponovno rađanje nakon mučenja i zuluma koje su godinama trpjeli od strane kiparskih Grka.

Kiparski Turci su prvo formirali Tursku federalnu administraciju Sjeverni Kipar. Pošto su kiparski Grci tursku stranu uvijek smatrali manjinom i nakon zahtjeva da se riješi problem u vezi manjinskih prava koja će biti data Turcima, Turci na ostrvu su učinili korak dalje i 1983. godine proglasili Tursku Republiku Sjeverni Kipar.

I pored svih zuluma kiparskih Grka, teških životnih uslova i siromaštva i neimaštine, turski narod je uspio očuvati postojanje Kipra. Republika Turska je najveći garanter borbe za opstanak koju je kiparski turski narod vodio u periodu od 1963-1974. godine. Turci na ostrvu su, i pored svih zuluma sa kojima su suočeni, uvijek bili strana koja je bila za zajednički suživot na ostrvu, a ovaj njihov stav je uvijek sa velikom pohvalom prihvaćen od strane Turske.



Povezane vijesti