Balkanske Aktuelnosti 15/2018

Socijalistička uprava, koja je u staroj Jugoslaviji trajala skoro pola stoljeća, spriječavala je pojavu sukoba koji bi bili etnički utemeljeni. No, nije bila dovoljna u izgradnji kulture kojom bi se spriječilo historijsko rivalstvo među različitim nacijam

Balkanske Aktuelnosti 15/2018

Balkanske Aktuelnosti 15/2018

 

Proces transformacije na Balkanu koji je počeo okončavanjem Hladnog rata i propastom socijalizma, sa sobom je, pored grčevite ekonomske situacije i političke nestabilnosti, donio i godine rata. Socijalistička uprava, koja je u staroj Jugoslaviji trajala skoro pola stoljeća, spriječavala je pojavu sukoba koji bi bili etnički utemeljeni. No, nije bila dovoljna u izgradnji kulture kojom bi se spriječilo historijsko rivalstvo među različitim nacijama. Zbog toga su se sukobi na Balkanu pojavili odmah nakon propasti socijalizma. Iako je Balkan danas u mnogo stabilnoj atmosferi, ipak nisu uklonjeni svi rizici za pojavu novih sukoba.

Narod bivše Jugoslavije se sa socijalizmom upoznao nakon oslobodolačkog rata kojeg su vodili protiv fašističke okupacije. Osnivači Jugoslavije su obećavali komunizam koji će u sebi sadržati cjelokupnu pravdu svrsishodnu čovječanstvu. Ideja o komunizmu je bila toliko idealna ali ne provodljiva u praksi. Čak šta više, komunistička retorika je stvorila diktatore poput Staljina koji su bili njen negativni primjer. U okviru Glavne uprave za logore i kolonije popravnog rada (Gulag) nalazili su se zatvori i logori najteže vrste u historiji čovječanstva.

Jugoslovenski lider Josip Broz Tito je svoju zemlju uspio spasiti iz kliješta Staljinizma. Pored toga, iako je slijedio jednopartijski sistem, narod njegove zemlje je živio bez incidenata i sukoba.

No, socijalistička Jugoslavija je bila formirana na dva temelja, čiji životni vijek nije bio dug. Prvi temelj je bio sam Tito. Sa svojom harizmom uspio je da pokupi simpatije mnogih svjetskih državnika. Drugi temelj Jugoslavije je bila vladajuća Komunistička partija, koja je potpomagana od strane policije i vojske. Titovom smrću jedan od faktora je nestao, a kada je srušen komunizam u Rusiji, nestao je i drugi faktor. Kao rezultat svega toga, 1990. godine počeo je početak kraja Jugoslavije.

Odmah nakon toga, počele su da se bude negativnosti, koje su dugo bile uspavane. Političari su iskoristili etničke i vjerske osjetljivosti i izbili su ratovi. Počinjeni zločini su se uglavnom događali nad muslimanskim stanovništvom.

Nakon strahovitih scena i događanja, Zapadni Balkan je dana u mnogo boljoj situaciji. U svim zemljama Zapadnog Balkana nalazi se demokratski izabrana vlast koja za cilj ima integraciju u Evro-atlantske institucije. Čak i Srbija, koja iz sebi poznatih razloga, stoji rezervisano prema NATO-u, svoju vojsku priprema skladno NATO standardima. Sva ova zbivanja pokazuju da je na Balkanu zatupljena drugačija i pozitivnija atmosfera. No, vanjskopolitički ciljevi zemalja se odražavaju i na njihovu internu politiku. Sve ovo  olakšava rješavanje manjih problema i sporova, a pod kontrolom drži pojavu većih problema.

No, i pored relativno pozitivne atmosfere na Zapadnom Balkanu. Klasični problemi su i dalje zastupljeni. Posebno se trebaju pratiti odnosi na relaciji Kosovo – Srbija, te unutrašnja zbivanja u Makedoniji i BiH.

Ako pretpostavimo da se današnja atmosfera u međunarodnoj zajednici neće promijeniti, može se zaključiti da EU igra kritičnu ulogu u rješavanju problema na Balkanu. Punopravno članstvo u EU, koje je pružila kao ¨mamac¨, igra pozitivnu ulogu u očuvanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu. No, i EU ponekad čini greške starih komunista na Balkanu pa daje obećanja koja su na prvi pogled idealna, ali ne i provodljiva u praksi. Na primjer, očekivanja EU su da države koje su formirane na prostoru bivše Jugoslavije same riješe svoje probleme, razviju saradnju, ožive prijateljske veze i granice koje ih dijele ostave na simboličnom nivou. Čak i da se sve zemlje regije uspiju jednoga dana okupiti pod okriljem Evropskog parlamenta, neće se realizovati idelana situacija koju EU dizajnira prema Balkanu. Krize sa kojima je EU suočena u posljednje vrijeme su unutar Unije stvorile nevidljive zidove i podijele. I Zapadni Balkan će biti dio EU koja je isprepletana nevidljivim zidovima. Činjenica je da članstvo u EU neće donijeti baš idealno stanje Zapadnom Balkanu, ali je i dalje ipak najzdraviji scenario za ovu regiju.



Povezane vijesti