Balkanske Aktualnosti 11/2018

Multietnička društva u mnogim situacijama podstiču toleranciju, saradnju i dogovor. No, da bi se stvorila jedna ovakva atmosfera, niti jedna etnička grupa ne treba voditi prevlast nad drugima.

Balkanske Aktualnosti 11/2018

Balkanske Aktualnosti 11/2018

 

 

U balkanskim zemljama se politika vodi tako što se manipuliše kolektivnim pravima, podržavanim nacionalističkom retorikom, mnogo više nego što se govori o ličnim pravima. Nacionalizam može odigrati važnu ulogu u društvu tako što ljude okuplja na jednom mjestu. No, u balkanskim zemljama, gdje je društvo multietničko, nacionalizam se transformiše u faktor koji razdvaja narod.

Multietnička društva u mnogim situacijama podstiču toleranciju, saradnju i dogovor. No, da bi se stvorila jedna ovakva atmosfera, niti jedna etnička grupa ne treba voditi prevlast nad drugima. Titova Jugoslavija je u velikoj mjeri rasparčana upravo zbog toga što je jedan narod vodio prevlast nad drugim narodima.

Bez političke kulture, koja u sebi sadrži toleranciju, saradnju i dogovor, u jednoj zemlji se ne mogu razviti demokratske institucije. Dejtonski mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini, Marti Ahtisari plan na Kosovu i Ustav Kosova i Ohridski mirovni sporazum u Makedoniji su postavili bitne temelje za stvaranje demokratskih institucija. No, između ove institucionalne infrastrukture i političke kulture uvijek treba postojati ravnoteža. Što se tiče zapadnog Balkana, neki političari svjesno prave razliku između ¨mi¨ i ¨oni¨; da bi dobili glasove ne obraćaju se cijelom društvu već samo nekim strukturama i na ovaj način stvaraju homogenu sredinu.

Potrebno je da prođe dosta vremena kako bi se Balkan oporavio od nesrećnih zbivanja koja su se dogodila 90-tih godina. No, ne treba se čekati kako bi se razvila opsežna politička kultura koja obuhvata sve strukture. Ako bi političari sa Balkana zauzeli jedan ovakav stav onda bi okončali i atmosferu kojom se legalizira pravo na traženje etničkih prava. No, neki politički lideri na zapadnom Balkanu rade obratno, i ne ulažu nikakve napore da se zaborave strahote iz 90-tih godina. Zbog svega toga se u zemljama regije i dalje ističe nacionalistička retorika i vodi se etnička podijeljenost. Razne izborne propagande pokazuju da neki političari na Balkanu i manipulišu ovom vrstom podijeljenosti.

Sa druge strane, većina medijskih izvora je pristalica određene političke partije i vrši propagandu u korist iste. Naročito pisani mediji imaju veliku ulogu u zastupljenosti sumnje u etničkim odnosima.

Zbog svega toga, ni danas nisu pohvalni odnosi između zemalja koje su se formirale nakon raspada Titove Jugoslavije. Zbog svega toga je od velike koristi činjenica da zemlje zapadnog Balkana ojačaju institucionalne odnose sa EU. Razvoj najbolje saradnje između ovih država, oživljavanje iskrenog prijateljstva među ljudima i ostavljanje bitnosti granica na simboličnom nivou će biti moguće samo kada se svi balkanski narodi okupe pod okriljem Evropskog parlamenta. Od samog početka je EU pomagala u realizaciji ekonomskih i državnih reformi na Balkanu, u popravljanju kvaliteta demokratije i povećanju produktivnosti državnih institucija. Međunarodna policija i vojne misije koje su 90-tih godina djelovale u Makedoniji, BiH i na Kosovu preuzeli su i različite misije EU.

EU i danas igra značajnu ulogu u rješavanju problema u regiji. Na primjer, EU pokušava da normalizuje odnose Srbije i Kosova. No, zajednička vanjska i sigurnosna politika EU još uvijek nije toliko razvijena da bi spriječila izvore temeljne netrpeljivosti na Balkanu. Naročito je izbjeglička kriza još jednom dokazala da se EU, koju čini 28 članica, ne može pretvoriti u jedan glas.

Usljed problema sa kojim se suočava EU je primorana da politiku proširenja skine sa prioritetne liste. Državljani EU inače sve manje i manje podržavaju politiku proširenja. No, bez obzira na zbivanja u Briselu, zemlje zapadnog Balkana trebaju nastaviti sa reformama.

Na putu članstva u EU zemlje zapadnog Balkana trebaju formirati novu viziju. Naime, treba se uspostaviti percepcija da Balkan nije nestabilna regija, već da je to regija koja se bori protiv korupcije, koja ojačava državne institucije, koja pokušava da privuče strani kapital, i koja se interesuje uslovima življenja svojih državljana. Da bi ubrzali proces prijema u EU, zemlje regije trebaju učiniti ozbiljnije korake povodom razvoja pravne države, ekonomskog upravljanja i razvoja administrativnog kapaciteta, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou. Kada se sve ovo učini, lideri EU će mnogo lakše ubijediti svoje državljane da otvore vrata zemljama Zapadnog Balkana. Ukratko rečeno, zemlje Balkana ne trebaju predstavljati problem u proširenju EU, već trebaju biti dio rješenja, jer Balkan, samo kao član EU, može biti regija u kojoj će se relativno istrijebiti problemi.



Povezane vijesti