Balkanske Aktuelnosti 37/2017

Visoka stopa nezaposlenosti se u velikoj mjeri održava na kontinuirane migracije u regiji. Podaci Eurostata pokazuju da je 2015. godine 67.950 osoba, a 2016. godine 32.335 ljudi zatražilo azil u zemljama EU.

Balkanske Aktuelnosti 37/2017

 

 

Prema podacima Svjetske banke, populacija deset balkanskih zemalja, Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Srbije i Grčke, u 2016. godine je iznosila 59,7 miliona ljudi. Ukupna površina regije je 745.652 km kvadratna. Ovi podaci pokazuju da je populacija regije 2016. godine iznosila 75% populacije u Turskoj a površina regije iznosi 95% površine Turske. Podaci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazuju da  ukupan bruto nacionalni dohodak 10 balkanskih zemalja izračunat na osnovu kupovne moći iznosi 61% ukupnog bruto nacionalnog dohotka Turske. Svi ovi podaci pokazuju da na jako nisku stopu prosperiteta u balkanskim zemljama.

Da bi se još bolje uporedila stopa prosperiteta balkanskih zemalja, ukupan bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika izračunat na osnovu kupovne moći treba se uporediti sa središnjom vrijednošću 28 zemalja članica EU. Podaci Eurostata govore da je ukupan bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika 9 balkanskih zemalja, izuzevši Grčku, 2016. godine iznosio 43% središnje vrijednosti 28 zemalja članica EU. Neminovno je i to da će se nivo niskog prosperiteta balkanskih zemalja mnogo bolje spoznati kada se pokazatelji prihoda balkanskih zemalja uporede sa središnjim prihodima prvih 15 zemalja EU.

Zanimljivo je da ukupan nacionalni dohodak po glavi stanovnika izračunat na osnovu kupovne moći Grčke, zemlje koja se 2009. godine suočila sa ozbiljnom ekonomskom krizom koja ju je povukla u bankrot, iznosi 67% središnje vrijednosti 28 zemalja članica EU. Nakon Grčke, zemlje regije sa najvećim bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnika su Rumunija i Hrvatska.

Balkanske zemlje nemaju homogenu strukturu kada su u pitanju parametri ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Kada se uporede podaci ukupnog bruto nacionalnog dohotka izračunatog na osnovu kupovne moći koje je objavio MMF, Rumunija je 2016. godine posjedovala ukupan bruto nacionalni dohodak u vrijednosti od 441,6 milijardi dolara, što je iznosilo 58% ukupnog bruto nacionalnog dohotka ostalih balkanskih zemalja. Kada se i Rumunija uvrsti u ukupan bruto nacionalni dohodak regije, udio od 37% otpada na Rumuniju, 24% na Grčku, 12% na Bugarsku, 8% na Srbiju i 8% na Hrvatsku. BiH, Albanija, Makedonija, Kosovo i crna Gora međusobno dijele ostatak od 11% ukupnog bruto nacionalnog dohotka regije.

Treba istaći činjenicu da se ekonomska kriza u Grčkoj znanto negativno odrazila na ekonomske pokazatelje ove zemlje. Sve do kraja 2016. godine ekonomska recesija u Grčkoj se nastavila, a ostale balkanske zemlje su zabilježile ekonomski rast u prosjeku od 3,1%.

Zajedno sa niskom stopom prosperiteta, i nezaposlenost je ozbiljan problem na Balkanu. Neke balkanske zemlje posjeduju najveći procenat nezaposlenosti u Evropi. Na primjer, zvaničan procenat nezaposlenosti 2016. godine na Kosovu je iznosio 27,5%, u Makeodniji 26,7, u BiH 25,8, u Grčkoj 23,9, u Crnoj Gori 17,5, u Srbiji 16,5, u Albaniji 16,3, u Hrvatskoj 13,5%. U 2016. godini su samo Bugarska i Rumunija posjedovale jednocifrenu stopu nezaposlenosti.

Visoka stopa nezaposlenosti se u velikoj mjeri održava na kontinuirane migracije u regiji. Podaci Eurostata pokazuju da je 2015. godine 67.950 osoba, a 2016. godine 32.335 ljudi zatražilo azil u zemljama EU. I ne samo emigracije, i migracije su jako zastupljene unutar balkanskih zemalja. Na primjer podaci Svjetske banke pokazuju da zaključno sa 2016. godinom, populacija u prijestolnicama EU iznosi 18% u odnosu na ostale gradove. Prijestolnice balkanskih zemalja su mnogo naseljenije od ostalih gradova. Na primjer, 55% populacije koja živi po gradovima u Crnoj Gori, skoncentrisana je u prijestolnici Podgovrici. Kada se uporede glavni gradovi ostalih balkanskih zemalja, 42% živi u Skoplju, 36% u Atini, 30% u Beogradu, 28% u Zagrebu, koliko i u Tirani, 23% u Sofiji, 22% u Sarajevu i 17% u Bukureštu. Ovi podaci ukazuju na činjenicu da je mogućnost zaposlenje mnogo veće u prijestolnicama nego u ostalim gradovima.

Govoreći o migracijskim aktivnostima na Balkanu, ne trebamo zanemariti i činjenicu da je regija primila dosta migranata, kako zbog ratova koji su se dogodili 90-tih godina, kako usljed izbjeglica iz Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Podaci Visokog komesarijata UN-a z aizbjeglice pokazuju da se zaključno sa 2016. godinom u 10 balkanskih zemalja smjestilo 110.992 izbjeglice, 59.697 azilanata, 317.957 raseljenih lica i 14.567 osoba bez državljanstva.

Migracija je tema koja će još duže vrijeme biti aktuelna u balkanskim zemljama.

 



Povezane vijesti