Balkanske Aktuelnosti 27/2016

Usljed tehničkih karakteristika postojećih šina i planinskih predjela, željeznička mreža na Balkanu nije skladna brzim vožnjama. I ne samo šine, i mostovi i tuneli su jako stari i pohabani

Balkanske Aktuelnosti 27/2016

 

 

Studije koje su urađene u vezi transportne infrastrukture balkanskih zemalja pokazuju da ona nije dovoljno razvijena. I ne samo fizička infrastruktura, već se i institucije koje su povezane sa transportnim sektorom i politika koja se slijedi na ovu temu definišu jako slabom i nedovoljnom. Zbog svega toga se javila velika potreba za investicijama, remontom i popravkama svih vrsta transporta u regiji, koji su zapostavljani desetinama godina.

 

Željeznička infrastruktura u balkanskim zemljama je jako ostarila te željeznice nišu više u mogućnosti da budu konkurenti cestama. U periodu od 1970-2015. godine važnost teretnog i putničkog transporta u regiji je u velikoj mjeri porasla a ostale vrste transporta su počele da gube na bitnosti. Na primjer, udio cesti u teretnom transportu 1970. godina je iznosio 35%, dok se 2015. godine povećao na 65%. U istom periodu se udio željezničkog transporta sa 48 smanjio na 25%, dok se udio ostalih transportnih vrsta sa 17 smanjio na 9%. Što se tiče transporta putnika, u istom periodu se udio cesti sa 61 povećao na 86%, udio željeznice se sa 39 smanjio na 14%. 80% investicija u transport na Balkanu se intenzivira na ceste i puteve.

Usljed tehničkih karakteristika postojećih šina i planinskih predjela, željeznička mreža na Balkanu nije skladna brzim vožnjama. I ne samo šine, i mostovi i tuneli su jako stari i pohabani.

Neki dijelovi željeznice na Balkanu su u potpunosti zatvoreni za saobraćaj, dok se neke dionice jako teško koriste. Da bi se ovaj problem riješio javila se potreba za investicijama dugoročne održivosti. Usljed nacionalizma, sukobljenih ekonomskih interesa i slabe susjedske politike koja se do skora vodila, neke balkanske zemlje ne posjeduju čak ni transgranične veze jedna među drugom. Na primjer, ni dan danas ne postoji željeznička veza između Makedonije i Bugarske, Makedonije i Albanije, Kosova i Albanije i Grčke i Albanije.

Isto kao što su željeznička prevozna sredstva jako ostarila, tako su i signalizacija i inovacije u vezi komunikativne tehnologije na jako niskom nivou. Na primjer, Albanija posjeduje ukupno 55 lokomotiva, od kojih je 25% starije od 20 godina. Lokomotive su uglavnom stare preko 35 godina. Makedonija posjeduje 1323 teretnih vagona. Njihova prosječna starost je preko 35 godina, a samo je 920 i zaista u upotrebi.

Kao što se može i pretpostaviti, intenzitet, kvalitet i produktivnost željeznice 10 balkanskih zemalja su puno ispod prosjeka željeznice EU. Na primjer, sa aspekta dužine željeznice koja otpada na hiljadu km kvadratnih, središnja vrijednost balkanskih zemalja iznosi samo 58% prosjeka EU. Sa druge strane, duple željezničke pruge i procenat električnih željeznica predstavlja pokazatelj kvaliteta željezničke infrastrukture. U balkanskim zemljama postoji svega 10,3% duplih željezničkih pruga, što predstavlja 36% u odnosu na EU. Što se tiče osvjetljenih željezničkih pruga, može se kazati da je situacija na Balkanu relativno bolja. Naime, na Balkanu je oko 35,2% osvjetljenih željezničkih pruga, što predstavlja 83% u odnosu na prosjek u EU.

Ako analiziramo produktivnost željeznica balkanskih zemalja, mogu se koristiti pokazatelji kao što su broj putnika po kilometru i tona tereta po kilometru. Središnja vrijednost produktivnosti željeznice balkanskih zemalja po broju putnika po kilometru kvadratnom iznosi 29% u odnosu na EU, dok po toni tereta po kilometru kvadratnom produktivnost željeznice iznosi oko 44% u odnosu na EU. Polazeći od ovih podataka, kada se uporedi sa transportom putnika, transport tereta je relativno na višem nivou kada se analizira produktivnost željeznice u balkanskim zemljama.

Da bi se poboljšale transportne usluge, pored željezničke infrastrukture trebaju se poboljšati i željezničke firme. Prema podacima Svjetske banke produktivnost menadžmenta željezničkih firmi u Albaniji iznosi oko 8% produktivnosti firmi u EU. Pozicija Hrvatske povodom ove teme ja relativno najbolja među balkanskim zemljama, tako da produktivnost željezničkih firmi u ovoj zemlji iznosi 66% u odnosu na EU.

Kao što se može zaključiti, željeznički sektor balkanskih zemalja treba se usaglasiti sa provedbama EU, a osim toga ima potrebu i za institucionalnim reformama povodom menadžmenta ovoga sektora i poboljšanja finansijske performanse.

 



Povezane vijesti