Balkanske Aktuelnosti 33/2018

Kada se analiziraju zemlje pojedinačno, može se zaključiti da se populacija stanovnika u nekim balkanskim zemljama drastično smanjila u periodu od 1990-2015. godine.

Balkanske Aktuelnosti 33/2018

 

Prema procjenama UN-a svjetska populacija će se naglo povećati ka 2050. godini. No, populacija stanovništva će se uglavnom povećavati u gradovima, dok će ruralni predjeli ostati skoro isti po gustini naseljenosti. No, situacija u 10 balkanskih zemalja nije takva. Regija Balkan, za koju se smatra da će do 2050. izgubiti veliki procenat populacije, u gradovima će ostati ista po gustini naseljenosti, dok će ruralni predjeli skoro nestati.

Podaci UN-a pokazuju da je gradska populacija u svijetu 1990. iznosila 2,3 milijarde, da se 2015. povećala na 4 milijarde, a da će 2050. iznositi 6,7 milijardi ljudi. Ako se uporede podaci populacije stanovnika koji žive u ruralnim predjelima, 1990. godine njihova populacija je iznosila oko 3 milijarde, a pretpostavlja se da će 2050. godine ostati na istom nivou.

Populacija Balkana, kojeg čine Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Rumunija, Srbija, Slovenija i Grčka 1950. godine je iznosila 49 miliona ljudi. 1990. godine populacija u ovoj regiji je iznosila 69 miliona ljudi, i nakon ovog perioda se počela smanjivati. Do 2015. populacija je smanjena za 6 miliona ljudi. Pretpostavlja se da će do 2050. godine populacija ove regije se smanjiti na 53 miliona. Ako se uporedi sa 1990-tom godinom, očekuje se da se populacija na Balkanu do 2050. godine smanji za 24%.

Gradska populacija balkanskih zemalja u periodu od 1950-1990. godine je povećana za 2,8 puta i iznosila je 38,3 miliona ljudi. Od 1990. do danas u gradskoj populaciji balkanskih zemalja nije došlo do velikih promjena i pretpostavlja se da će ovaj podatak ostati nepromijenjen do 2030., a da će 2050. godine iznositi 38 miliona stanovnika.

Podaci u vezi populacije u ruralnim predjelima su još dramatičniji. Od 1995. godine zabilježen je trend pada populacije u ruralnim predjelima 10 balkanskih zemalja. 1955. godine u ruralnim predjelima balkanskih zemalja živjelo je 35,4 miliona ljudi, dok je 2015. godine u ovim predjelima živjelo 22 miliona stanovnika. Pretpostavlja se da će se populacija stanovništva u ruralnim predjelima do 2050. godine smanjiti za 8 miliona stanovnika.

Kada se analiziraju zemlje pojedinačno, može se zaključiti da se populacija stanovnika u nekim balkanskim zemljama drastično smanjila u periodu od 1990-2015. godine. U ovom periodu zabilježeno je smanjenje populacije i to u BiH za 21%, u Bugarskoj za 19%, u Rumuniji za 15%, u Hrvatskoj i Albaniji za 11%, u Srbiji za 7%. U istom periodu u Crnoj Gori, Sloveniji, Makedoniji i Grčkoj je zabilježen trend rasta populacije od 2-7%. Pretpostavlja se da će se do 2050. godine znatno smanjiti populacija stanovništva u svim balkanskim zemljama. Na primjer, ako se uporedi sa 2015. godinom, očekuje se da će populacijan stanovništva 2050. biti smanjena za 24% u Bugarskoj, 18% u Hrvatskoj, 17% u Rumuniji, 16% u Srbiji, 13% u BiH i 11% u Grčkoj. Populacija preostalih balkanskih zemalja će se u periodu od 2015-2050. smanjiti za 6-8%.

 

Kada se analizira populacija stanovništva u gradskim područjima, u periodu od 1990-2015. godine došlo je do smanjena populacije u Rumuniji, Bugarskoj, BiH i Hrvatskoj, dok je u preostalim zemljama Balkana populacija povećana u ovom periodu. Sa procentom od 14% gradska populacija je najviše smanjena u Rumuniji, dok je populacija stanovništva u gradovima zabilježila povećanje od 41% u Albaniji. Kada se uporedi sa statističkim podacima iz 2015. očekuje se da će do 2050. godine gradska populacija u Bugarskoj zabilježiti smanjene za 13%, da će u Grčkoj ostati ista a da će u ostalim balkanskim zemljama se povećati. 2050. godine Albanija će biti zemlja za najvišom stopom povećanja populacije u gradovima (24%). Povećanje populacije u gradovima u Rumuniji, Hrvatskoj i Srbiji u istom periodu će ostati na simboličnom nivou od 2-4%.

U periodu od 1990-2015. godine, osim Makedonije, zabilježeno je smanjene populacije u ruralnim predjelima u svim ostalim balkanskim zemljama. Naime, u Albaniji, Bugarskoj, Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj je zabilježeno smanjene populacije u ruralnim predjelima od 20-40%. Ako se uporedi sa 2015. očekuje se da će sve balkanske zemlje, do 2015. godine pratiti trend smanjena populacije stanovništva u ruralnim predjelima.

Sigurno je da se socio-ekonomsko stanje odrazilo na negativnu strukturu populacije u balkanskim zemljama i da se sve to odražava na već osjetljive etničke veze u regiji. Na primjer, smanjenjem populacije stanovništva u Bugarskoj, registrovano je povećanje predrasuda i negativne retorike prema Turcima koji žive u ovoj zemlji.

 



Povezane vijesti