Globalna perspektiva 30

Kakvu poziciju treba zauzeti prema zapadnim zemljama?

Globalna perspektiva 30

Globalna perspektiva 30

Analiza dekana Fakulteta političkih nauka na univerzitetu Yildirim Beyazit prof.dr. Kudreta Bulbula.

U posljednja dva stoljeća, svi narodi van zapada prolaze kroz neku vrstu procesa „zapadne modernizacije“. Ovo stanje je nastalo prije svega zbog napretka i nametnutog karaktera Zapadne civilizacije u ovom periodu. Društva koja su izgubila bitku naspram Zapada, kao rješenje za svoje probleme započele su proces imitiranja zapadne modernizacije.

Naravno da porazi ovih narod naspram zapada nisu se dogodili samo zbog razvoja na zapadu. Najvažniji razlozi zbog čega su ovi narodi nazadovali je nesposobnost da svoju historijske, kulturne, tradicionalne i civilizacije tokove usklade sa potrebama našeg doba, da uspješno prebrode nove izazove i da djeluju prema novim potrebama. Ovi narodi trebaju da utvrde sebi svojstven put razvoja, ontološki pogled i epistemološko shvatanje novog doba kako bi nastavili da uspješno postoje i razvijaju se u narednim stoljećima.

Nastaviće se ovaj proces razvoja drugih naroda, kao što se i život nastavlja. I niko ne može reći narodima koji žive van zapada da prvo trebaju da se razviju u obnove, a tek onda da stupe u kontakt sa zapadnim zemljama. Na jednoj strani, dok ovi narodi budu radili na razvoju i napretku moraju uspostavljati i saradnju sa zapadom i istokom, i sjeverom i jugom. Možda se ovdje može postaviti pitanje kakav će stav zauzeti ovi narodi prema zapadu i zapadnoj civilizaciji bez utvrđivanja svog ontološkog stava i položaja. Jer drevne civilizacije poput islamske civilizacije nisu nastale jučer. Ove civilizacije posjeduju brojne putokaze i temeljne reference koje su stoljećima uređivale suživot različitih naroda. Ovi putokazi su i danas od velike važnosti za rješenje problema sa kojim se susreće moderni svijet. Primjera radi, islam kao vjera nije odjednom objavljena čovječanstvu, nego je u određenom vremenskom periodu objavljena kao odgovor na brojne razvoje i implementacije u stvarnom životu.

Dobro, a kakav stav ili poziciju će narodi van zapadnog svijeta zauzeti prema zapadu u periodu kada ulažu napore za višestrani razvoj svojih zajednica?

Odgovor na ovo pitanje bilo je važno i jučer, kao i danas. U posljednja dva stoljeća uticaj zapad u svijetu je u velikoj mjeri porastao. Ono što je još važnije, danas u zapadnom svijetu živi na desetine miliona osoba iz ostalih regija širom svijeta. I zbog toga od velike je važnosti i njihov odnos sa zapadnim društvom u kojem žive.

Kako zbog okupacija i kolonijalizma, tako i zbog politika asimilacije među zajednicama koje dolaze van zapada, a koje žive u zapadnim zemljama, dosta je proširen negativan stav prema zapadu. Normalno je očekivati od osoba koje su meta okupacije i asimilacije da pokažu određeni otpor. Ali ovi stavovi nekada nisu ograničeni na zapad, nego se odražavaju i na sve pore života. Na svim poljima se mogu vidjeti stavovi protiv zapada, modernizacije, kapitalizma, globalizacije i sl. Ovaj osjećaj za protivljenje određenih stvarima i objektima može pridati veću važnost istim, a koju čak ne pridaju i Stvaraocu. Ovih idejama i stvarima pridaju čak i neke božije epitete.

Naravno da postoji veliki broj elemenata protiv koji se treba zauzeti stav u zapadnim zemljama i civilizaciji. Ono što je pogrešno ovdje je odbacivanje svih stvari sa zapada. Možda ideja poraza stvara beznađe, i osjećaj poraza i okupacije, ali možda je lakše dati neke božije epitete ovih stvarima kao razlog poraza. Ovaj stav može biti prigodan za mase i posebno za omladinu jer mnogo toga se može srušiti na protivljenju. Ali ovim stavom se ne može izgraditi ništa pozitivno. Jer ukoliko svoj život zasnivate na protivljenju nečemu onda svoj život i ograničavate samo na određeno nešto. I to ujedno znači da se predali toj određenoj ideji ili ideologiji kojoj se protivite.

Na drugoj strani, zasnivati svoje stavove na protivljenju nečemu ujedno sprječava i pronalazak istine i samo produbljava nerješivost problema i beznađe. Ovakav stav se većinom podržava i od strane onih kojima se protive. Odnos između Hašašija i križara je sličan današnjem odnosu radikalnih grupa sa obavještajnim organizacijama na zapadu. Ali danas više imamo potrebu za suočavanjem sa problemima i njihovo rješavanje. Zbog toga se trebaju uspostaviti pozitivni i konstruktivni odnosi sa svim stranama.

Ukoliko pogledamo iz ove perspektive onda naše stavove nećemo zasnovati na „protivljenju zapadu“ nego na „odnosu sa zapadom“. Jer protivljenje od samog početka znači sukob. I ovakav stav bi nas samo udaljio od našeg ispravnog puta i stavio u zavisnu poziciju od zapada. Svi narodi van zapada svoje pozicije i stavove trebaju da zasnivaju tako što će svoju vjeru, kulturu i civilizaciju staviti u centralnu poziciju. Mi svoje stavove i ideje trebamo zasnivati na Islamu i našoj civilizaciji, historiji i kulturi. Ova rasprava nije ništa novo, ona traje već preko dva stoljeća i mi ćemo  nastaviti da govorimo o ovoj temi prema našim iskustvima.   



Povezane vijesti