Osman Sulić u privatnom muzeju u Bihaću čuva kolekciju ratnih antikviteta

Osim uniformi i oružja, Sulić u svojoj kolekciji ima i zbirku amblema jedinica 5. Korpusa, a uspio je da sakupi 184 orginalna od ukupno različitih 209 amblema.

savas muzesi bihac.jpg
savas muzesi bihac 1.jpg
savas muzesi bihac 2.jpg
savas muzesi bihac 3.jpg

Osman Sulić (55) iz Bihaća vlasnik je privatnog muzeja i strastveni kolekcionar ratnih antikviteta, koje sakuplja preko 20 godina i čuva u porodičnoj kući, gdje je opremio posebnu sobu u koju je posložio sve svoje ratne suvenire. 

- Prve antikvitete dobio od oca 

Prve antikvitete dobio je od svog oca, koji je bio njemački vojnik i kojeg su partizani zarobili 1945. godine u Zagrebu.

Nakon toga je prevaspitan i mobilisan u Jugoslavensku vojsku, ali se ubrzo vratio kući i sa sobom donio njemački pištolj Luger P08 kojeg je poklonio Osmanu kada je počeo rat u BiH. 

"Tako je počelo moje zanimanje i sakupljanje ratnih antikviteta. Onda sam tokom rata nastavio sa sakupljanjem i počeo da pravim vlastitu kolekciju. Ovdje imam nekoliko vrsta pušaka. Imam pušku iz 1920. godine, koja je rađena u Kraljevini Jugoslaviji. Zatim, imam pušku iz iste godine, ali belgijske proizvodnje. Tu su i neki jugoslovenski modeli kao što je M-48. Osim pušaka, imam i automate i mitraljeze različite proizvodnje i vremena. Nekoliko vrsta bajoneta kao, naprimjer, njemački bajonet koji je danas izuzetno tražen i na tržištu košta 100 eura. Znači, ovo je izuzetno skup hobi i mnogo sam uložio u ovu kolekciju", ističe Sulić za Anadolu Agency na početku razgovora.  

U svojoj bogatoj kolekciji Sulić ima antikvitete vezane za HVO BiH i Vojsku Republike Srpske. Također posjeduje oznake Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, do kojih je najteže došao. 

"Malo je danas poznato da je Vojska Republike Srpske isprva imala registarske tablice sa oznakom BiH, da bi nakon određenog vremena uklonuli taj dio sa tablice. Imam oba primjerka tih tablica, kao i odluku Momčila Krajišnika o osnivanju Srpske vojske Republike BiH, koja je donesena 12. maja 1992. godine. Isti slučaj je i sa oznakama na amblemima paravojske Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, koje su na početku imale zastavu BiH i grb sa ljiljanima, da bi u drugoj autonomiji to izbacili sa svojih oznaka“, kaže Sulić. 

- Knjiga o ratnim amblemima 

Osim uniformi i oružja, Sulić u svojoj kolekciji ima i zbirku amblema jedinica 5. Korpusa, a uspio je da sakupi 184 orginalna od ukupno različitih 209 amblema. Nakon toga je došao na ideju da svoju kolekciju pretvori u vrijednu publikaciju koju je naslovio "Ratni amblemi jedinica 5. Korpusa Armije BiH 1992.-1995." koju je izdao 2014. godine. 

"Knjiga je nastala kao produkt višegodišnje truda i napornog rada i 20 godina utrošenog vremena na sakupljanje amblema. Kada sam došao na ideju i imao gotove materijale, zamolio sam svog prijatelja Huseina Hadžića da uradi finalnu obradu kako bi sve ovo pretočili u knjigu i nakon dvije godine moja ideja je ugledala svijetlo dana. Ovo je moj doprinos očuvanju sjećanja na jednu veliku borbu krajiškog naroda", priča Sulić. 

Kolekcija vrijedna preko 20.000 km, za Sulića predstavlja neprocjenjivo blago kakvu ne posjeduju niti zvanične institucije Armije BiH u Unsko-sanskom kantonu. Ono što ga zabrinjava jeste nebriga lokalnih i kantonalnih vlasti za odbrambeno-oslobodilačku historiju i njeno očuvanje od zaborava.

Za Sulića najvrjedniji suvenir kojeg čuva u svojoj kolekciji, jeste uniforma rahmetli Adila Bešića, heroja oslobodilačkog rata i dobitnika najvišeg ratnog priznanja Zlatni ljiljan. 

"Ta uniforma se nalazila izložena u nekadašnjoj spomen-sobi 502. Slavne brigade u naselju Orljani koja je rasformirana, tako da je do mene došla ova uniforma rahmetli komadanta koju s posebnom ljubavlju čuvam", kaže Osman Sulić.

- Upriličio noć muzeja 

Njegovu spomen-sobu obilaze mladi i stariji građani Bihaća i Unsko-sanskog kantona. A nedavno je za 26. februar upriličio Noć muzeja u okviru čega je otvorio vrata svoje kolekcije i pokazao ratne eksponate svim zainteresiranim građanima. Sulić već godinama bezuspješno pokušava da svi prikupljeni eksponati umjesto u njegovom privatnom prostoru budu smješteni u nekom adekvatnijem mjestu kako bi ih svakodnevno mogli vidjeti veći broj zainteresiranih. 

"Razočarao sam se u institucije po pitanju odnosa prema ovim stvarima. Ono što država treba da radi, moraju pojedinci da nose na vlastitim plećima. Partizani su imali mnogo bolji odnos prema Narodno-oslobodilačkoj borbi i sjećanjima na to vrijeme. Gradili su i opremali spomen-sobe, organizirali različite manifestacije i ekskurzije, sve u cilju da se antifašistička borba nikada ne zaboravi. Odnos današnjih institucija i politike prema tekovinama odbrambeno-oslobodilačke borbe je vrlo loš i zabrinjavajući", ističe Osman Sulić na kraju razgovora s ekipom AA.



Povezane vijesti