Balkanske Aktuelnosti 7/2017

Srbija nije započela baš uspješnu 2017. godinu kada su u pitanju bilateralni odnosi sa susjednim zemljama. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić je početkom januara, bez ikakvog povoda, pokrenuo kampanju protiv Makedonije

Balkanske Aktuelnosti 7/2017

 

 

Bilateralni odnosi na Zapadnom Balkanu opet prolaze kroz težak period. Postoje čak i oni koji govore o ratu, koji govore o vjerovatnoći novih sukoba u regiji. Sve oči su sada uprte u stav Srbije i odnose Beograda sa Rusijom. Srbija sa jedne strane se sprema na otvaranje novih pregovaračkih poglavlja sa EU, a sa druge strane visoki zvaničnici zemlje su počeli zastupati antievropsku retoriku, koja se negativno odražava i na percepciju srbijanskog naroda prema EU. U anketi koja je objavljena 6. februara 2017. godine prikazano je da samo 47% naroda iz Srbije podržava članstvo u EU. Beograd, koji se usredsrijedio na predsjedničke izbore koji su zakazani za april, prolazi kroz period napetosti u bilateralnim odnosima sa susjednim zemljama.

 

Srbija nije započela baš uspješnu 2017. godinu kada su u pitanju bilateralni odnosi sa susjednim zemljama. Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić je početkom januara, bez ikakvog povoda, pokrenuo kampanju protiv Makedonije. Podsjetivši da je Makedonija u oktobru 2008. godine priznala nezavisnost Kosova te da podržava članstvo ove zemlje u UNESCO, Dačić je nepoštivanjem ustavnog imena Makedonije, odjednom počeo da podržava Grčku, koja posjeduje problem oko imena sa ovom zemljom. Izazivanje jednog ovakvog problema Makedoniji, koja se duže vremena suočava sa dubokom političkom krizom i koja još uvijek ne može da formira vladu, ne poklapa se sa načelom dobrosusjednih odnosa.

Pored Makedonije, Dačić je napravio i korak protiv Crne Gore.

Riječima "Ja jedva čekam kada će se pojaviti u međunarodnim organizacijama neki stav koji je važan za Makedoniju, za Crnu Goru, pa ćemo da vidimo kako će se Srbija postaviti", skoro da je zaprijetio ovim dvijema zemljama. Iako premijer Srbije Aleksandar Vučić pokušava da zastupa pozitivan stav prema Crnoj Gori, uključujući i medije, ostali akteri u Srbiji uporno bacaju ljagu na državu i identitet Crne Gore, a sve zbog toga što se Srbija još uvijek nije pomirila sa činjenicom da je izgubila Crnu Goru. Nakon što je Podgorica uvećala napore povodom članstva u NATO, Srbija je povećala kampanju protiv Crne Gore.

U posljednjem periodu odnosi između Beograda i Sarajeva nisu baš na zavidnom nivou. Srbija sa jedne strane poručuje da podržava teritorijalni integritet BiH, a sa druge strane stoji nijema pred Miloradom Dodikom i njegovim separatističkim djelima. Zbog svega toga se negativna percepcija prema Srbija iz dana u dan povećava i u Sarajevu. Skoro sve intelektualne strukture u Sarajevu i dalje vjeruju da se Srbija miješa u interne poslove BiH. Narednih dana može doći do nove napetosti između ove dvije zemlje. Naime, Bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da stručnjaci u BiH analiziraju presudu Radovanu Karadžiću kako bi utvrdili da li ona nudi nove elemente na osnovu kojih bi bilo moguće pokretanje revizije postupka po tužbi protiv Srbije za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

Međunarodni sud pravde u Hagu je u februaru 2007. godine odbacio tužbu BiH protiv SRJ, odnosno Srbije za agresiju i genocid.

BiH ima mogućnost da do februara 2017. godine pokrene postupak revizije presude.

Ukoliko Bošnjaci uspiju da u narednom periodu pokrenu reviziju odluke Međunarodnog suda pravde, zemljotres u odnosima Srbije i BiH biće neizbježan.

Odnosi Beograda i Zagreba su također zabrinjavajući. Odluka Rusije i Bjelorusije da Srbiji obezbijede ratne avione, helikoptere i zračni odbrambeni sistem je izazvala strijepnje kod Hrvatske i Kosova. I dok se Srbija naoružava, i Hrvatska povećava odbrambenu potrošnju. Granični problemi, problem manjina, suđenje ratnim zločincima i uzajamno nepovjerenje su samo neki od faktora koji povremeno izazivaju napetost između Srbije i Hrvatske. Zagreb je prošlih mjeseci Srbiji blokirao otvaranje 23. i 24. pregovaračkog poglavlja kako bi Beograd primorao na neke ustupke. Zbog toga je između Beograda i zagreba došlo na napetosti. Usljed činjenice da je nacionalistička retorika u porastu, kako u Srbiji, tako i Hrvatskoj, još uvijek nije moguće prognozirati kakvim tokom će se voditi dijalog između Srbije i Hrvatske u narednom periodu. Ukoliko dođe do ozbiljnijih problema, prve negativne posljedice osjetit će BiH.

 

Najveća napetost u posljednjih mjesec dana osjetila se između Srbije i Kosova. Pored toga što je Beograd pokušavao na Kosovo poslati provokativni voz, po naređenju Srbije za hapšenje, jednog od bivših komandata Vojske za oslobođenje Kosova, Ramuš Haradinaj je priveden u Francuskoj. Ovaj događaj je zategao odnose između Prištine i Beograda, a i dijalog, koji se vodi između dvije zemlje uz posredništvo EU u ovom trenutku više nije konstruktivan. Čak šta više, počele su da se šire i priče da se treba izvršiti razmjena teritorija na sjeveru Kosova, gdje žive Srbi i Preševske doline na jugoistoku Srbije, gdje uglavnom žive Albanci.

To što Srbija u posljednje vrijeme pokušava da zastraši susjede se može povezati sa izborima koji su zakazani za april i političkim interesima. Sve dok se ne okonča izborni proces u Srbiji na Zapadnom Balkanu se mogu očekivati napetost i tenzije.

 



Povezane vijesti